Srpske NovineSrpske Novine

Nobel za medicinu 2026 dobili Dajserot, Hegeman i Nagel

Karolinska institut u Stokholmu nagradio je trojicu naučnika za jonske kanale koje otvara svetlost, na kojima počiva metoda uključivanja pojedinačnih neurona u živom mozgu.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Objava dobitnika Nobelove nagrade za medicinu 2026 na Karolinska institutu u Stokholmu, laureati prikazani na ekranu
Dobitnici Nobelove nagrade za medicinu 2026 prikazani na ekranu tokom objave na Karolinska institutu u Stokholmu/ Foto: TT News Agency / Alamy / Profimedia
Komentari…

Nobelova skupština Karolinska instituta u Stokholmu saopštila je u ponedeljak, 5. oktobra, da je Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za 2026. godinu pripala trojici naučnika: Amerikancu Karlu Dajserotu (Karl Deisseroth) i Nemcima Peteru Hegemanu (Peter Hegemann) i Georgu Nagelu (Georg Nagel). Nagrađeni su, kako stoji u zvaničnom obrazloženju, „za otkrića o jonskim kanalima koje otvara svetlost i o optogenetici”.

Raspored Nobelove nedelje objavili smo juče, a ovim imenima ona i počinje.

Šta je optogenetika i zašto je nagrađena?

Optogenetika je metoda kojom se pojedinačna nervna ćelija u živom mozgu uključuje ili isključuje svetlošću, uz preciznost od jedne milisekunde. Nobelov komitet navodi da to omogućava da se pokaže kako nervne ćelije oblikuju sećanja, osećanja i ponašanje. Metoda se danas koristi u laboratorijama širom sveta.

Pre nje je mapiranje mozga bilo teže. Istraživači su u 20. veku pratili koje oblasti mozga utiču na koje funkcije, ali tim metodama nisu mogli da dokažu uzročno-posledične veze. Predsedavajući Nobelovog komiteta za fiziologiju ili medicinu Per Sveningson (Per Svenningsson) rekao je na objavi nagrade:

„Optogenetika pruža mogućnosti za mapiranje mozga na način o kojem smo nekada mogli samo da sanjamo.”

Izjavu prenosimo u srpskom prevodu, a engleski original glasi: „Optogenetics provides opportunities for mapping the brain in a way that we could once only dream of”.

Šta su Hegeman i Nagel otkrili u algi?

Priča počinje pitanjem jednoćelijske alge Chlamydomonas: kako uspeva da pliva ka izvoru svetlosti. Hegeman i Nagel, koji su do otkrića došli na Institutu Maks Plank za biofiziku u Frankfurtu, našli su odgovor u proteinu kanalrodopsinu. To je jonski kanal u membrani ćelije koji se otvara kad ga obasja plava svetlost. Naelektrisani joni tada ulaze u ćeliju i stvaraju električni impuls. Pokazali su i da protein radi u svakoj ćeliji u koju se ubaci.

Izvori se razilaze oko vremena tog rada. Telegraf Nauka i Kurir otkriće kanalrodopsina stavljaju na početak 2000-ih, dok američki portal STAT navodi da je rad na Maks Planku počeo početkom 1990-ih, kad se Hegeman pitao kako alga pliva ka svetlosti.

Šta je dodao Dajserot?

Dajserot je gen za kanalrodopsin uneo u nervne ćelije pacova i plavom svetlošću pokrenuo nervni signal. Rezultat je objavio 2005. godine, a dve godine kasnije metoda je proradila u mozgu živih miševa. Tako je protein iz alge postao prekidač za neurone.

Za STAT je rekao da se svetlost u nauci obično koristi za posmatranje, a da je ovde obrnuto: njome se izazivaju događaji u ćelijama. Poziv iz Stokholma stigao mu je posle ponoći, kad je tek tonuo u san, a prvi je od trojice obavešten o nagradi.

Perlman (Thomas Perlmann), generalni sekretar Nobelove skupštine na Karolinska institutu, preneo je kako su laureati reagovali:

„Razgovarao sam sa svojom trojicom laureata jutros i sva trojica su bila oduševljena. Sva trojica su rekla istu stvar, da je izvanredno što su dobili nagradu sa drugom dvojicom jer ih smatraju prijateljima.”

Ko su laureati i koliko se nagrada deli?

Dajserot je profesor bioinženjeringa, psihijatrije i bihejvioralnih nauka na Univerzitetu Stanford i u Medicinskom institutu Hauard Hjuz, a rođen je 1971. Hegeman je rođen 1954. i profesor je neuronauka na Humboltovom univerzitetu u Berlinu. Nagel je rođen 1953. i profesor je molekularne fiziologije biljaka na Univerzitetu u Vircburgu. Agencijski izvori navode različite godine starosti: Rojters 54, 71 i 73, a STAT 55, 72 i 73.

Iznos nagrade je 12 miliona švedskih kruna, oko 1,2 miliona dolara, i deli se na trojicu. Medicinska nagrada dodeljena je 117 puta, a 235 ljudi ju je dobilo od 1901, među njima 14 žena. Najmlađi laureat imao je 31, a najstariji 87 godina. Prošle godine nagradu su dobili Meri Brankou, Fred Remsdel i Šimon Sakagući za rad o tome kako imuni sistem štedi zdrave ćelije.

Sledeći na redu je utorak, 6. oktobra, kad se objavljuje nagrada za fiziku. Književnost sledi u četvrtak, 8. oktobra, mir u petak, 9. oktobra, a ekonomske nauke 12. oktobra. Nagrade se uručuju 10. decembra.

Šta ovo ne dokazuje?

Nagrada priznaje metodu i otkrića koja su već dala rezultate u istraživanju mozga, a ne gotovu terapiju. Rani eksperimenti rađeni su na ćelijama pacova i mozgu miševa. Primena kod ljudi, na primer za vraćanje vida osobama sa oštećenjem vida, tek se ispituje.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstGS030: osetljivost na svetlost bolja kod 6 od 10 slepihPrva studija optogenetske terapije na ljudima, objavljena u New England Journal of Medicine, beleži klinički značajno poboljšanje kod 6 od 10 učesnika, ali nije projektovana da dokaže efikasnost.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Skupština Srbije konstituisana, potvrđeno svih 250 mandata
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Čupić dobio 140 glasova i postao predsednik Skupštine
  4. Crveni meteoalarm za Beograd: vetar do 110 km/h večeras
  5. Vučić: SBPOK uzeo telefon ministru Vujiću, Ninić odgovara

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.