Srpske NovineSrpske Novine

Direktorka Partnera Srbija kandidatkinja za poverenika

Ana Toskić Cvetinović prijavila se za poverenika za informacije, uz podršku više od sto nevladinih organizacija. Dosadašnji poverenik Milan Marinović traži nov mandat, iako mu je stari istekao.

Milan Stanković3 min čitanja0
Podeli
Ana Toskić Cvetinović, direktorka organizacije Partneri Srbija, u televizijskom studiju
Ana Toskić Cvetinović je 20. avgusta potvrdila da se prijavila na javni poziv za poverenika/ Foto: N1
Komentari…

Direktorka organizacije Partneri Srbija, Ana Toskić Cvetinović, prijavila se 20. avgusta na javni poziv Narodne skupštine za izbor poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. Njenu kandidaturu, kako je saopštila ta organizacija civilnog društva, podržalo je više od sto nevladinih organizacija u Srbiji. Time se, prvi put otkako je konkurs otvoren, pojavio imenovan protivkandidat dosadašnjem povereniku Milanu Marinoviću, koji je najavio da će se ponovo boriti za istu funkciju.

Skupština je javni poziv za izbor novog poverenika raspisala 15. jula, unapred: Marinovićev sedmogodišnji mandat, koji je počeo 29. jula 2019, isticao je tek 26. jula, jedanaest dana kasnije. Skupštinski Odbor za državnu upravu i lokalnu samoupravu treba početkom naredne nedelje da objavi listu prijavljenih kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor. Poverenika potom bira Narodna skupština većinom glasova svih narodnih poslanika, na predlog nadležnog odbora, a poslanička grupa može da predloži svog kandidata tek po isteku 15 dana od objave te liste.

Toskić Cvetinović je obrazložila prijavu time da građani “često ostaju bez pravovremene i delotvorne zaštite svojih prava, iako propisi i mehanizmi za njihovu zaštitu postoje”. Kao prioritete rada institucije navela je žalbe novinara na pristup informacijama, pokretanje prekršajnih postupaka protiv organa vlasti koji kontinuirano krše zakon i direktan dijalog sa velikim tehnološkim platformama o zaštiti podataka građana u digitalnom prostoru. O tome kakvog poverenika, po njenom mišljenju, funkcija zahteva, rekla je:

“Uloga poverenika je da omogući da javnost dobije informacije koje su od javnog interesa, a da istovremeno zaštiti podatke građana od zloupotrebe. Za ovu funkciju, osim stručnosti, neophodni su lični integritet, nezavisnost u donošenju odluka i otpornost na pritiske.”

Zašto Marinović tvrdi da mu je mandat nulti

Marinović je, i pored zakonske izmene koja predviđa samo jedan mandat, izjavio da namerava da se ponovo kandiduje. Njegov argument je da je biran po starom zakonu, pa da njegov dosadašnji mandat po novom zakonu formalno ne postoji. Objasnio je to ovako:

“Novi zakon dopušta jedan. Znači, ja bih bio prvi i jedini put, ukoliko bi se to desilo, biran za poverenika po novom zakonu, i to, da i to naglasimo, ovaj put na osam godina, jer stari zakon je propisivao sedam godina. Tako da, mi sad govorimo ne o mogućnosti izbora, nego o mogućnosti kandidovanja.”

Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava ocenio je da to tumačenje otvara sukob interesa. Podsetio je da je zabrana ponovnog izbora u zakon unesena upravo da bi se sprečilo da funkcioner, u nadi na reizbor, izbegava da kritikuje vlast ili utvrđuje nezakonitosti u predmetima koje vodi. Ilić je rekao:

“Sukob interesa postoji, ne samo kad neko ima lični interes koji jasno utiče na njegovo vršenje javne funkcije, nego i kad postoji mogućnost ili čak utisak da utiče na obavljanje javne funkcije.”

Ilić je napravio i poređenje sa slučajem zaštitnika građana Zorana Pašalića, kome je zakon takođe menjan tokom mandata. Za razliku od Marinovića, Pašaliću je pravo na ponovnu kandidaturu bilo izričito upisano u prelazne i završne odredbe tog zakona. Kod poverenika, prema njegovim rečima, takve odredbe nema, pa se pozivanje na “nulti mandat” svodi na tumačenje bez oslonca u tekstu zakona.

Opozicija: sedam godina na funkciji nije nulta

Kritiku je uputio i Stefan Janjić iz Stranke Srbija centar, koji je najavu ponovne kandidature ocenio kao borbu za funkciju, a ne kao pravno pitanje:

“Kada neko posle sedam godina provedenih na funkciji, sa svim ovlašćenjima, privilegijama i platom koju ta funkcija nosi, tvrdi da mu je to bio nulti mandat, onda više ne govorimo o pravnom tumačenju, već o pokušaju da se po svaku cenu pronađe opravdanje za ostanak na funkciji.”

Marinović je na čelo institucije došao 29. jula 2019, izabran na predlog Srpske napredne stranke. Pre njega je funkciju obavljao Rodoljub Šabić. Mandat poverenika, prema važećem zakonu, traje osam godina i ne dopušta ponovni izbor, što je i sredstvo spora: da li se to ograničenje odnosi i na Marinovića, ili se njegovih sedam godina na funkciji zaista računa kao da nikad nisu ni protekle.

Odgovor zavisi od toga kako će skupštinski odbor, a potom i sama Narodna skupština, protumačiti prelazne odredbe zakona kada lista kandidata bude objavljena početkom naredne nedelje.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstDeliblatska peščara: novi zakon otvara vrata gradnjiSkupština je 31. avgusta, u paketu od 59 tačaka i bez javne rasprave, izmenila zakon: izgorelo šumsko zemljište sada može da postane gradilište za projekte od javnog interesa.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Skupština Srbije konstituisana, potvrđeno svih 250 mandata
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Čupić protiv Radenovića za predsednika Skupštine Srbije
  4. Pupovac u Zagrebu zapalio sveće za žrtve Vukovara
  5. Predsednički izbori: kalendar rokova do 27. decembra

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.