Baucal obećava besplatne udžbenike i konkurs za direktore
Kandidat Studentske liste i profesor Filozofskog fakulteta u intervjuu za Danas iznosi obrazovni program, svoju računicu troškova i kaže s kim bi lista sarađivala u Skupštini.

Aleksandar Baucal, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu i kandidat za poslanika na listi „Studenti pobeđuju“, u intervjuu objavljenom 3. oktobra u listu Danas tvrdi da bi besplatni udžbenici za osnovce i srednjoškolce koštali koliko pet odsto Nacionalnog stadiona. Iznos u dinarima ili evrima u razgovoru nije naveden, pa se računica ne može proveriti iz samog intervjua.
Razgovor je vodila Vesna Andrić, a Baucal je u njemu prošao kroz obrazovni deo programa Studentske liste, kroz pitanja o ceni tih mera i kroz listu stranaka sa kojima bi lista sarađivala posle izbora. N1 je istog jutra preneo delove intervjua.
Šta Studentska lista nudi u obrazovanju?
Kao ključne tačke programa Baucal je naveo besplatne udžbenike, obrazovanje kao javno dobro, a ne komercijalni interes, depolitizaciju i unapređenje relevantnosti i kvaliteta obrazovanja. Obrazovanje je, kako kaže, stub društva, jer bez dobrog obrazovanja nema ni dobrog zdravstva ni dobre privrede.
Cilj sistema opisao je ovako:
„Nama je važno da stvorimo zajedno sa nastavnicima i roditeljima obrazovni sistem koji će s jedne strane da neguje našu kulturu, jezik, tradiciju i pozitivne vrednosti, a da sa druge strane pripremi našu decu za moderan svet i saradnju sa drugima, da ih nauči kritičkom razmišljanju i da budu u mogućnosti da prate savremene trendove.“
Program nosi naziv „Obrazovanje protiv mafije“, a Baucal navodi da je na Studentskom planu gotovo godinu dana radilo više od 300 stručnjaka različitih profila i studenata.
Koliko koštaju besplatni udžbenici i ko bi ih plaćao?
Novinarka je primetila da zvuči populistički ono što je obećavala svaka vlast, da je struka kritikovala prethodne vlade koje su tražile da učenici vraćaju udžbenike na kraju godine, i da za mnoge srednje stručne škole udžbenici uopšte ne postoje. Baucal odgovara da se dodatni troškovi koji opterećuju porodice ne mogu ignorisati:
„Ako su udžbenici neophodni za kvalitetno obrazovanje, oni treba da budu uključeni u budžet za obrazovanje. Besplatni udžbenici ne bi trebalo da budu veliki budžetski izdatak pogotovo po mehanizmu koji smo mi predložili. Nabavljanje udžbenika bi koštalo kao pet odsto Nacionalnog stadiona.“
Na primedbu da je i bivši ministar prosvete Srđan Verbić želeo da ograniči cene udžbenika, a nije uspeo, Baucal odgovara da je Verbić imao sličnu ideju, ali u mandatu SNS-a, koji za 14 godina, kako tvrdi, nije omogućio nešto što je relativno lako izvodljivo. Za Studentsku listu kaže da ima političku volju, plan, stručnost i mehanizme, ali sam mehanizam u intervjuu ne razrađuje.
Novac za sve mere, uključujući besplatne studije, Baucal vidi u većem ulaganju u obrazovanje:
„Već godinama se u Srbiji u obrazovanje ulaže za oko 1.5 odsto BDP manje nego u drugim državama EU što iznosi više od jedne milijarde EUR. I tako više od 10 godina.“
Priznaje da će sve mere iz plana tražiti dodatna ulaganja. Izvan intervjua, odgovora SNS-a, SPS-a ni Ministarstva prosvete na ove ocene u dostupnim tekstovima nema.
Šta se menja za direktore škola i zaposlene?
Za direktore škola program predviđa transparentan konkurs, profesionalne kriterijume, predstavljanje programa razvoja škole i veći uticaj školske zajednice na izbor. Ministarstvo bi kontrolisalo zakonitost rada direktora, ali ne bi imalo diskreciono pravo da bira kandidata. Baucal poručuje:
„Direktor ne sme biti stranački nadzornik škole, već lider obrazovne zajednice.“
Menjao bi se i sastav školskih odbora: umesto stranačkih delegata, lokalnu zajednicu bi predstavljali ugledni ljudi, a nastavnici i roditelji bi sami birali svoje predstavnike. Takav odbor bi nadzirao direktora i mogao da pokrene pitanje njegove smene. Baucal tvrdi da ta mera ne košta ništa.
Kod radnih odnosa program predviđa da ugovor na određeno vreme traje najviše 12 meseci, posle čega sledi ugovor na neodređeno. Baucal navodi da se svako može iskazati za godinu dana i da, po njemu, sadašnji zakon dozvoljava da neko godinama živi od produžavanja ugovora. Dodaje da mera nije usmerena protiv poslodavaca.
S kim bi Studentska lista sarađivala posle izbora?
Baucal računa da će lista imati većinu i da neće morati da sklapa koalicije, ali kaže da će sarađivati sa svim poslaničkim klubovima koji doprinose cilju „normalne države“. Pitan za listu Evropska Srbija, rekao je da veruje da ona deli taj cilj, jer je on u saglasnosti sa poglavljima 23 i 24. Za Autentičnu desnicu kaže da je saradnja moguća, a o manjinskim listama poručuje da duboko veruje da je za sve manjine „najveći interes da žive u uređenoj i pravnoj državi“.
Jedini jasan izuzetak su vladajuće stranke. O SPS-u i SNS-u Baucal kaže:
„Verujem da će oni biti u Skupštini u toliko malom broju da će to biti prvi korak u njihovom odlasku u istoriju.“
Na pitanje o kandidatima za ministre i premijera odgovorio je da se oni neće birati ni objavljivati pre formiranja Skupštine, i da će ih lista kao većinska birati isključivo na osnovu odgovornosti i stručnosti. O sastavu liste rekao je da nije poznavao svih 250 ljudi na njoj, ali da je važnije što ona, kako ocenjuje, odražava Srbiju.
U intervjuu je ocenio i dosadašnju vlast u obrazovanju. Pozvao se na rezultate testiranja PISA 2025 i zaključio da bi Ana Brnabić, koja je rekla da je ponosna na rezultate SNS-a u ovoj oblasti, „trebalo da se stidi umesto što je ponosna“. Brnabić je u pitanju citirana iz ranijeg nastupa, a njen odgovor Baucalu u dostupnim tekstovima nije naveden.



