Srpske NovineSrpske Novine

Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovor o pomilovanjima

Sud u Strazburu dostavio je dve predstavke o pet Vučićevih pomilovanja, među njima i napadača na studente u Novom Sadu. Vlada ima rok do 14. januara 2027.

Milan Stanković3 min čitanja0
Podeli
Zgrada Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu/ Foto: N1 / AFP
Komentari…

Vlada Srbije mora do 14. januara 2027. da odgovori Evropskom sudu za ljudska prava na dve predstavke o pomilovanjima koja je izdao Aleksandar Vučić dok je bio predsednik Republike. Sud u Strazburu predmete vodi prioritetno i ocenio je da mogu imati širi značaj, saopštili su Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP) i advokati Vladimir Beljanski, Srđan Hromiš i Jugoslav Tintor.

Predstavke se tiču pet odluka o pomilovanju. Podnosioci tvrde da je Srbija povredila njihova prava jer su krivični postupci zbog napada u kojima su povređeni obustavljeni usled pomilovanja, pre nego što su sudovi odlučili o krivičnoj odgovornosti optuženih.

Na koja pomilovanja se predstavke odnose?

Prva predstavka tiče se četvorice aktivista Srpske napredne stranke: Stefana Kojovića, Nemanje Despotovića, Nikole Blagojevića i Danila Rajičevića. Oni su bili optuženi za nasilničko ponašanje i teške telesne povrede zbog napada bejzbol palicama na studente u Novom Sadu 28. januara 2025. Posle tog napada ostavku je podneo tadašnji premijer Miloš Vučević.

Druga predstavka odnosi se na Milicu Stojanović, optuženu da je 24. januara 2025, tokom protesta u Beogradu, automobilom udarila studentkinju i nanela joj teške telesne povrede. Tužilaštvo ju je prvobitno teretilo za pokušaj ubistva, a kasnije je delo prekvalifikovalo u teško delo protiv opšte sigurnosti.

Pred Evropskim sudom podnosioce zastupaju pravnik BCLJP Vladica Ilić i trojica advokata koji su ih zastupali u krivičnim postupcima pred domaćim organima.

Šta Sud pita Vladu Srbije?

Strazbur od Vlade traži odgovor na tri pitanja, a uz njih i primere relevantne domaće sudske prakse:

  • da li je Srbija, time što su postupci obustavljeni zbog pomilovanja, povredila obavezu iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima da delotvorno ispita navode o zlostavljanju
  • da li su podnosioci iskoristili sva delotvorna pravna sredstva u Srbiji
  • da li su odluke o pomilovanju mogle da se preispitaju pred domaćim organima i da li su podnosioci u tim postupcima mogli da dobiju odgovarajuću zaštitu

Vlada se izjašnjava o činjenicama, dopuštenosti i osnovanosti predstavki, a podnosioci potom mogu da odgovore na njena pisana zapažanja. Ustavne žalbe koje su podneli pre obraćanja Strazburu Ustavni sud još nije rešio. U predstavkama obrazlažu da im, s obzirom na dosadašnju praksu Ustavnog suda u predmetima o zabrani zlostavljanja iz člana 25 Ustava, ustavna žalba de facto ne pruža delotvornu zaštitu.

Šta traže BCLJP i advokati od domaćih institucija?

Saopštenje ne staje na Strazburu. Potpisnici pozdravljaju izbor novog predsednika Narodne skupštine Aleksandra Čupića i od njega traže da objavi podatke o pomilovanjima:

„Budući da će do izbora novog predsednika Republike zamenjivati predsednika Republike, pozivamo ga da javnosti učini dostupnim informacije o pomilovanjima koja je nekadašnji predsednik Republike Aleksandar Vučić dao tokom poslednje dve godine svog mandata”, poručuje se u saopštenju.

Potpisnici dalje navode da javnost ima pravo da zna kako je tekao postupak u svakom od tih slučajeva:

„Za svaki slučaj u kojem je pomilovanjem neko lice oslobođeno od krivičnog gonjenja, javnost ima opravdan interes da zna da li je ministar pravde dostavio obrazložen predlog i koje je razloge u njemu naveo, zatim da li su pribavljena mišljenja sudova pred kojima su se vodili krivični postupci, kako su ti sudovi ocenili opravdanost pomilovanja, i, konačno, kakav je stav u svakom slučaju zauzela Komisija za pomilovanja”, poručuje se u saopštenju.

Pred Upravnim sudom već se vode sporovi protiv Generalnog sekretarijata predsednika Republike i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, zbog nedostavljanja traženih podataka o pomilovanjima. Teče i žalba zbog ćutanja Ministarstva pravde. „Objavljivanjem traženih informacija javnost bi konačno saznala informacije koje su od nje uporno skrivane, a mogli bi se izbeći i dalji troškovi vođenja sudskih postupaka”, navodi BCLJP.

Od Vrhovnog javnog tužilaštva potpisnici očekuju da deluje pre nego što sudovi obustave postupke:

„Očekujemo da Vrhovno javno tužilaštvo bez odlaganja, pre nego što nadležni sudovi obustave krivične postupke zbog nedavno datih pomilovanja, ispita odluke o pomilovanju i pred Upravnim sudom zatraži poništaj svake takve odluke za koju oceni da je njome povređen zakon na štetu javnog interesa”, navedeno je u saopštenju.

BCLJP je najavio da će javnost obavestiti o ishodu oba postupka pred Evropskim sudom, a da se do tada o njihovom toku neće dalje oglašavati.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstVlada ćuti na pitanje po kom kriterijumu je platila UFCMinistarstvo sporta dalo je 260 miliona dinara za jedno veče u Beogradskoj areni. BBC na srpskom pitao je Vladu Srbije po kojim je kriterijumima odlučivala i do objave nije dobio odgovor.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Čupić dobio 140 glasova i postao predsednik Skupštine
  2. SNS dobio predlog suspenzije iz EPP, odluka 7. i 8. decembra
  3. Pančevo dve nedelje bez nafte, država sprema rezerve dizela
  4. Crveni meteoalarm za Beograd: vetar do 110 km/h večeras
  5. Stevandić pozvao Čupića u Banjaluku, čestitao i Dodik

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.