Evropski sud traži od Vlade Srbije odgovor o pomilovanjima
Sud u Strazburu dostavio je dve predstavke o pet Vučićevih pomilovanja, među njima i napadača na studente u Novom Sadu. Vlada ima rok do 14. januara 2027.

Vlada Srbije mora do 14. januara 2027. da odgovori Evropskom sudu za ljudska prava na dve predstavke o pomilovanjima koja je izdao Aleksandar Vučić dok je bio predsednik Republike. Sud u Strazburu predmete vodi prioritetno i ocenio je da mogu imati širi značaj, saopštili su Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP) i advokati Vladimir Beljanski, Srđan Hromiš i Jugoslav Tintor.
Predstavke se tiču pet odluka o pomilovanju. Podnosioci tvrde da je Srbija povredila njihova prava jer su krivični postupci zbog napada u kojima su povređeni obustavljeni usled pomilovanja, pre nego što su sudovi odlučili o krivičnoj odgovornosti optuženih.
Na koja pomilovanja se predstavke odnose?
Prva predstavka tiče se četvorice aktivista Srpske napredne stranke: Stefana Kojovića, Nemanje Despotovića, Nikole Blagojevića i Danila Rajičevića. Oni su bili optuženi za nasilničko ponašanje i teške telesne povrede zbog napada bejzbol palicama na studente u Novom Sadu 28. januara 2025. Posle tog napada ostavku je podneo tadašnji premijer Miloš Vučević.
Druga predstavka odnosi se na Milicu Stojanović, optuženu da je 24. januara 2025, tokom protesta u Beogradu, automobilom udarila studentkinju i nanela joj teške telesne povrede. Tužilaštvo ju je prvobitno teretilo za pokušaj ubistva, a kasnije je delo prekvalifikovalo u teško delo protiv opšte sigurnosti.
Pred Evropskim sudom podnosioce zastupaju pravnik BCLJP Vladica Ilić i trojica advokata koji su ih zastupali u krivičnim postupcima pred domaćim organima.
Šta Sud pita Vladu Srbije?
Strazbur od Vlade traži odgovor na tri pitanja, a uz njih i primere relevantne domaće sudske prakse:
- da li je Srbija, time što su postupci obustavljeni zbog pomilovanja, povredila obavezu iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima da delotvorno ispita navode o zlostavljanju
- da li su podnosioci iskoristili sva delotvorna pravna sredstva u Srbiji
- da li su odluke o pomilovanju mogle da se preispitaju pred domaćim organima i da li su podnosioci u tim postupcima mogli da dobiju odgovarajuću zaštitu
Vlada se izjašnjava o činjenicama, dopuštenosti i osnovanosti predstavki, a podnosioci potom mogu da odgovore na njena pisana zapažanja. Ustavne žalbe koje su podneli pre obraćanja Strazburu Ustavni sud još nije rešio. U predstavkama obrazlažu da im, s obzirom na dosadašnju praksu Ustavnog suda u predmetima o zabrani zlostavljanja iz člana 25 Ustava, ustavna žalba de facto ne pruža delotvornu zaštitu.
Šta traže BCLJP i advokati od domaćih institucija?
Saopštenje ne staje na Strazburu. Potpisnici pozdravljaju izbor novog predsednika Narodne skupštine Aleksandra Čupića i od njega traže da objavi podatke o pomilovanjima:
„Budući da će do izbora novog predsednika Republike zamenjivati predsednika Republike, pozivamo ga da javnosti učini dostupnim informacije o pomilovanjima koja je nekadašnji predsednik Republike Aleksandar Vučić dao tokom poslednje dve godine svog mandata”, poručuje se u saopštenju.
Potpisnici dalje navode da javnost ima pravo da zna kako je tekao postupak u svakom od tih slučajeva:
„Za svaki slučaj u kojem je pomilovanjem neko lice oslobođeno od krivičnog gonjenja, javnost ima opravdan interes da zna da li je ministar pravde dostavio obrazložen predlog i koje je razloge u njemu naveo, zatim da li su pribavljena mišljenja sudova pred kojima su se vodili krivični postupci, kako su ti sudovi ocenili opravdanost pomilovanja, i, konačno, kakav je stav u svakom slučaju zauzela Komisija za pomilovanja”, poručuje se u saopštenju.
Pred Upravnim sudom već se vode sporovi protiv Generalnog sekretarijata predsednika Republike i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, zbog nedostavljanja traženih podataka o pomilovanjima. Teče i žalba zbog ćutanja Ministarstva pravde. „Objavljivanjem traženih informacija javnost bi konačno saznala informacije koje su od nje uporno skrivane, a mogli bi se izbeći i dalji troškovi vođenja sudskih postupaka”, navodi BCLJP.
Od Vrhovnog javnog tužilaštva potpisnici očekuju da deluje pre nego što sudovi obustave postupke:
„Očekujemo da Vrhovno javno tužilaštvo bez odlaganja, pre nego što nadležni sudovi obustave krivične postupke zbog nedavno datih pomilovanja, ispita odluke o pomilovanju i pred Upravnim sudom zatraži poništaj svake takve odluke za koju oceni da je njome povređen zakon na štetu javnog interesa”, navedeno je u saopštenju.
BCLJP je najavio da će javnost obavestiti o ishodu oba postupka pred Evropskim sudom, a da se do tada o njihovom toku neće dalje oglašavati.



