Promet lekova u Srbiji prešao 2,2 milijarde evra
Promet lekova i medicinskih sredstava iznosi više od 300 evra po stanovniku, a lekovi na recept rasli su 15 odsto. Agencija za lekove upozorava na falsifikate.

Promet lekova i medicinskih sredstava u Srbiji prošle godine premašio je 2,2 milijarde evra, što je više od 300 evra po stanovniku godišnje. U taj zbir nisu ušli suplementi koje građani kupuju sami. Podaci su izneti u prilogu Radio-televizije Srbije, uz izjave iz Agencije za lekove i medicinska sredstva i iz farmaceutske industrije.
Šta je najviše raslo u prometu lekova?
Najbrže su rasli lekovi koji se izdaju na recept: za njih je zabeležen rast od 15 odsto. Reč je pre svega o terapijama za onkološke pacijente, za bolesti nervnog sistema i za bolesti metabolizma.
U Srbiji je trenutno registrovano 5.146 lekova, navodi Agencija za lekove i medicinska sredstva. Među njima su i neke od najnovijih i najskupljih terapija, a cilj je da se na listu lekova što pre uvede više preparata za retke bolesti. Pavle Zelić iz Agencije kaže da pacijenti zbog toga dobijaju najnoviju terapiju:
“Sada farmaceutske kompanije dolaze u Srbiju, naši pacijenti dobijaju najnoviju terapiju, imaju priliku da učestvuju u kliničkim ispitivanjima. Ne smemo ni to zaboraviti. Nekih 349 kliničkih ispitivanja se sprovodi za humane lekove u Srbiji trenutno”
Prema Zelićevim rečima, kliničkih ispitivanja humanih lekova u Srbiji trenutno ima 349.
Koliko farmaceutska industrija ulaže i izvozi?
Prema podacima Privredne komore Srbije, oko 80 odsto ulaganja farmaceutskih kompanija ide u opremu, a skoro 90 odsto kompanija kaže da se finansira iz sopstvenih sredstava. Generalni direktor Štada grupe Piter Goldšmit navodi da je grupa u poslednjih nekoliko godina uložila stotine miliona evra i da je dobila novo odobrenje za Vršac:
“Uložili smo zaista stotine miliona u poslednjih nekoliko godina a upravo smo od Globalnog izvršnog odbora Štada dobili odobrenje da u Vršac investiramo još 20 miliona evra. Tako ćemo povećati proizvodnju i izgraditi nove kapacitete i mislim da to pokazuje posvećenost budućnosti”
Novih 20 miliona evra namenjeno je proširenju proizvodnje i novim kapacitetima u Vršcu. Goldšmit je dodao i ocenu kvaliteta domaće proizvodnje:
“U Srbiji ne proizvodimo samo u kvalitetu koji je dobar za Nemačku a koja ima najviše standarde kvaliteta, već sve što ovde proizvodimo je po standardima Evropske unije”
Proizvođači farmaceutskih proizvoda i preparata veliki su uvoznici zbog zavisnosti od sirovina, ali i veliki izvoznici. Izvoz je prošle godine iznosio skoro milijardu evra, što je 30,2 odsto više nego godinu ranije. Farmaceutski proizvodi činili su 2,8 odsto ukupnog izvoza Srbije. Samo iz Vršca lekovi stižu u više od 100 zemalja.
Šta Agencija za lekove kaže o falsifikatima?
Falsifikovani lekovi su, prema oceni Svetske zdravstvene organizacije, svetski problem: na tom crnom tržištu godišnje se obrne oko 460 milijardi dolara. Zelić navodi šta je sve nalaženo u takvim preparatima: otrov za pacove, antifriz, prah od cigle i boja za puteve. Ti sastojci se koriste da bi tableta izgledala kao prava, a aktivne supstance u njoj nema:
“Sve ono što su falsifikatori koristili da imitiraju izgled tablete ali naravno da se u njoj ne nalazi nikakva aktivna supstanca a za pacijente kojima je to bila poslednja slamka i šansa za preživljavanje može biti i smrtna presuda”
U Srbiji je otkriven falsifikovani “ozempik”, a pronađeno je i više od 3.000 oglasa koji nude suplemente sa obećanjem čuda. Prilog ne navodi kada je falsifikat otkriven ni ko ga je otkrio. Prema podacima iznetim u prilogu, oglasa je manje nego pre nekoliko godina.
Agencija zato apeluje na građane da lekove ne kupuju preko interneta i društvenih mreža, jer je, kako poručuju, to najbolja prevencija.



