MOL može da pregovara o kupovini NIS-a po licencama OFAC-a
Mađarska kompanija sme da pregovara o ruskom udelu u NIS-u i da pokrene regulatorne postupke, ali za zaključenje posla treba još jedna američka licenca.

Američka licenca koju je Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) izdala 5. novembra važi do 28. februara 2027, a MOL je 18. novembra saopštio da mu na osnovu licenci OFAC-a sada pripada pravo da pregovara o preuzimanju udela u NIS-u, da pokrene postupke za regulatorna odobrenja i da kupuje hartije od vrednosti potrebne za isplatu kupoprodajne cene. Konačno odobrenje za promenu vlasništva time nije izdato.
Šta MOL sada sme, a šta još nedostaje?
OFAC je 5. novembra izdao dodatnu licencu kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. za pripremne radnje oko mogućeg preuzimanja udela u NIS a.d. Novi Sad. Ta licenca ne odobrava konačnu promenu vlasništva. Za zaključenje transakcije potrebna je posebna, dodatna licenca OFAC-a.
Pored nje, na spisku preostalih uslova su saglasnost organa za zaštitu konkurencije, odobrenje ruske države na strani prodavca i finansijske i ugovorne procedure. Kako je saopšteno, ti postupci teku paralelno.
Đerđ Bača, direktor za strategiju MOL grupe, naveo je da je time omogućena primena mehanizma plaćanja dogovorenog u preliminarnom sporazumu sa Gasprom grupom, potpisanom u januaru.
Do kada Mađarska očekuje dogovor?
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban ranije je izjavila da njena zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra i da sve strane žele da završe pregovore do isteka tog roka. Isti datum je i rok važenja licence za rad NIS-a. Datum je očekivani rok za dogovor, a ne potvrda da će vlasništvo do tada biti preneto: odluke o licenci, konkurenciji i saglasnosti prodavca ostaju u rukama institucija koje ih izdaju.
Bača je istakao kontinuitet saradnje sa Srbijom i poručio da nova vlada može da računa na MOL kao strateškog partnera u obezbeđivanju dugoročnog poslovanja NIS-a. Kompanija se, kako je rekao, trudi da sa svim vladama u regionu gradi isti odnos:
„Nastojimo da održavamo dobre, pragmatične odnose sa svim vladama u regionu“, rekao je Bača.
Podsetio je i da je MOL tokom protekle decenije prisutan na srpskom tržištu nafte i derivata i da je u periodima otežanog snabdevanja uvozom pomagao da se spreče nestašice goriva.
Šta je sa Jadranskim naftovodom?
Transport sirove nafte JANAF-om ka NIS-u obustavljen je 6. novembra posle havarije na deonici Sisak-Slavonski Brod, kada je iscurelo 500.000 litara nafte. NIS je zbog oštećenja zatražio od Vlade Srbije odobrenje za korišćenje strateških rezervi.
Bača je ocenio da primer pokazuje kako nepredviđeni tehnički kvar može da zaustavi rad rafinerije, dok postojeći logistički kapaciteti u regionu ne bi bili dovoljni da se izgubljena proizvodnja u potpunosti nadoknadi uvozom. MOL zato traži duže probe kapaciteta na hrvatskoj deonici naftovoda, sa različitim vrstama sirove nafte i u različitim radnim uslovima.
Iz kompanije navode da Jadranski naftovod smatraju strateški važnim pravcem, ali da se energetska sigurnost Centralne Evrope najbolje obezbeđuje sa više međusobno dopunjujućih pravaca. Rizik bi bio najveći kad bi Jadranski naftovod u potpunosti zamenio naftovod Družba, jer bi rafinerije u Bratislavi, Százhalombatti i Pančevu zavisile od istog pravca snabdevanja.
MOL pritom navodi da je u rafineriju u Rijeci uložio oko 260 milijardi forinti, a da još 160 milijardi forinti ulaže u modernizaciju rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj, iz sopstvenih sredstava i bez podrške Evropske unije.



