Solarna elektrana kod Opova: sporno 493 hektara slatina
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije podnelo je primedbe na nacrt plana detaljne regulacije u Opovu i Barandi i traži da se plan odbaci u celosti.

Nacrt plana detaljne regulacije solarnih elektrana u katastarskim opštinama Opovo i Baranda obuhvata oko 493 hektara, a stručna javnost mu je uputila primedbe. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) saopštilo je 20. novembra da je primedbe podnelo i da traži da se plan odbaci u celosti. Prema navodima društva, cela površina leži na zemljištu nekadašnjih slatinskih jezera i ribnjaka u opštini Opovo u Banatu.
Šta je zabeleženo na zemljištu predviđenom za elektranu?
Društvo navodi da je na širem području planirane elektrane evidentirano 185 vrsta ptica, više od 102 vrste algi i 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca. Poziva se i na podatke Centra za informacije o biodiverzitetu Biološkog fakulteta u Beogradu, prema kojima se na tom prostoru nalazi 127 vrsta od značaja za zaštitu. Od njih je 18 označeno kao reliktne, endemične ili retke.
Ornitolog društva Marko Šćiban kaže da se društvo ne protivi obnovljivim izvorima, nego izboru lokacije:
„Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije podržava razvoj obnovljivih izvora energije, ali smatramo da se on mora zasnivati na izboru ekološki prihvatljivih lokacija što u ovom projektu radikalno nije slučaj. Projekat predviđa zatrpavanje i adaptaciju kontinentalnih slanih bara, močvara i slatina koje predstavljaju izuzetno retka, ekološki specifična, ugrožena staništa, izuzetno značajna za očuvanje biodiverziteta“
Kako je ribnjak postao građevinsko zemljište?
Društvo osporava odluku da se Prostornim planom opštine Opovo i planom područja posebne namene Predela izuzetnih odlika „Potamišje“ zemljište ribnjaka prevede u građevinsko. Novi vlasnik zemljišta je firma Ribarstvo DOO Baranda. Zakup je prvobitno bio na 10 godina, pa je produžen na 30, a kupac je pri kupovini imao obavezu da se bavi ribarstvom. Po oceni društva, time je narušen javni interes, na šta su na sednicama Skupštine opštine Opovo ukazivali i odbornici.
U saopštenju se o toj odluci kaže:
„Umesto da se meštani bave proizvodnjom ribe, sportskim ribolovom i ekoturizmom za šta postoje idealni uslovi, poslanici su izglasali prenamenu zemljišta koja može da koristi samo novom vlasniku Ribarstvo DOO Baranda. Sa druge strane, solarni paneli se mogu postavljati na kuće i druge građevinske objekte u Barandi i Opovu čime bi se postigla ista ili još veća proizvodnja električne energije, a instalacija istih bi bila znatno jeftinija“
Zašto četiri slatine nisu ušle u zaštićeno područje?
Vlada Srbije je krajem oktobra 2023. proglasila Predeo izuzetnih odlika „Potamišje“ zaštićenim, ali akvatorije Velike Slatine, Slatine, Rakitaša i Pečene Slatine nisu ušle u njegove granice. Društvo to dovodi u vezu sa investitorom i traži hitno zaustavljanje projekta:
„Osnovano je sumnjati da je to bio uticaj trenutnog investitora, odnosno političke podrške različitih lokalnih i regionalnih institucija. Upravo zbog toga, u izmenjenim političkim prilikama, neophodno je momentalno zaustaviti ovaj protivpravni projekat koji podriva javni interes opštine Opovo“
Tvrdnju o uticaju investitora iznosi društvo, a u dostupnim podacima nema odgovora ni opštine Opovo ni nosioca projekta.
Šta društvo predlaže umesto elektrane?
Predlog ima tri dela. Solarni paneli bi se postavili na krovove kuća i postojećih zgrada u Opovu i Barandi, što bi, prema proceni društva, dalo sličnu ili veću proizvodnju uz znatno manji trošak ugradnje. Slatinske akvatorije bi se namenile zaštiti prirode ili proizvodnji ribe. Četiri izostavljene vodene površine bile bi pridodate zaštićenom području „Potamišje“, a DZPPS najavljuje da će u narednom periodu dostaviti podatke koji to podržavaju.
Ostaje nepoznato nekoliko podataka koji određuju ekonomsku sliku projekta: snaga elektrane u megavatima, ime nosioca projekta i rok javnog uvida nisu navedeni.



