EPS: barže sa indonežanskim ugljem krenule iz Konstance
Prve barže sa uvoznim ugljem krenule su iz rumunske luke ka Srbiji. EPS navodi da je u avgustu stiglo 20% planiranog uglja, a u septembru i oktobru manje od polovine.

Elektroprivreda Srbije (EPS) potvrdila je 19. novembra 2026. za agenciju Tanjug da su prve barže sa indonežanskim ugljem krenule iz rumunske luke Konstanca ka Srbiji. Polazak je omogućila povoljnija hidrološka situacija na Dunavu, a rečni transport iz Konstance mesecima nije bio moguć.
EPS nije saopštio koliko je barži krenulo, kolika je njihova tonaža ni kada se očekuje dolazak u Srbiju. Nije objavljeno ni koliko uglja još čeka u Konstanci.
Koliko je uglja iz Indonezije stizalo
Nemogućnost rečnog transporta znatno je uticala na isporuke. U Srbiju je tokom avgusta stiglo 20% planiranih količina, a u septembru i oktobru manje od polovine planiranog.
Prema tenderskoj dokumentaciji EPS-a koju je ranije prenela Beta, reč je o ukupno 920.000 tona indonežanskog uglja, koji se u Konstanci pretovara pa baržama i vagonima vozi do TENT B. Taj podatak potiče iz ranijeg tendera, a ne iz današnjeg saopštenja.
Zašto TENT B zavisi od uvoznog uglja
Visokokalorični ugalj iz Indonezije služi da popravi kvalitet kolubarskog uglja koji gori u obrenovačkim elektranama. Posledice manjka EPS je opisao ovako:
„Budući da je visokokalorični ugalj neophodan za poboljšanje kvaliteta kolubarskog uglja koji se koristi u obrenovačkim elektranama, pre svega u TENT B, nedostatak tog uglja, s jedne strane, utiče na nivo proizvodnje energije, a sa druge na rast operativnih troškova zbog upotrebe mazuta, ali i na raspoloživost blokova zbog kvaliteta uglja i mogućnosti jednostavne optimizacije njihovog rada“, navode iz EPS-a.
Dakle, manjak uvoznog uglja utiče na tri stvari: na količinu proizvedene struje, na troškove zbog veće potrošnje mazuta i na to koliko blokova je raspoloživo.
Kostolac kao zamena
Loša hidrologija nije pogodila samo dovoz uglja. EPS navodi da je ona smanjila i proizvodnju hidroelektrana na Dunavu, pa je kompanija zbog toga, i zbog znatno manjeg dovoza iz Indonezije, hitno dopremila ugalj iz Kostolca u TENT A. Cilj je bio da se održi stabilna proizvodnja električne energije.
Da bi to bilo izvodljivo, tokom leta je kapacitet deponije uglja u Kostolcu proširen za 10%. Pojačanim radom kostolačkog kopa obezbeđene su i dodatne količine kvalitetnijeg uglja za rad blokova TENT A.
Diverzifikacija kao odgovor
EPS prebacivanje kostolačkog uglja u Obrenovac i korišćenje više luka predstavlja kao deo šire strategije. U izjavi za Tanjug kompanija je navela:
„U uslovima globalnih energetskih izazova, energetske krize koja već godinama traje i poprima različite oblike, kao i nestabilnih i visokih cena električne energije i drugih energenata na svetskom i regionalnom tržištu, Elektroprivreda Srbije je čvrsto usmerena na strategiju diverzifikacije resursa, izvora energenata, pravaca snabdevanja i načina njihovog transporta.“
Takav pristup, kako kažu u EPS-u, smanjuje izloženost tržišnim poremećajima i logističkim rizicima, što doprinosi zaštiti interesa kompanije i dugoročnoj sigurnosti i stabilnosti energetskog sistema. Na primeru ovog slučaja iz EPS-a poručuju: „Uvođenje transporta kostolačkog uglja u Obrenovac, kao i korišćenje više luka za dopremu uglja, deo su upravo tog procesa diverzifikacije.“



