Vrućina ne pogađa samo telo: žega pojačava anksioznost
Aktuelni toplotni talas ne opterećuje samo srce i san. Stručnjaci upozoravaju da visoke temperature pojačavaju anksioznost, depresiju i napade panike, a pojedini lekovi dodatno otežavaju rashlađivanje organizma.

- Toplotni talas ubrzava rad srca, remeti san i pojačava telesne senzacije koje se lako pomešaju sa anksioznošću.
- Najugroženiji su ljudi koji već žive sa anksioznim poremećajima, depresijom i napadima panike, kao i osobe pojačane senzorne osetljivosti.
- Pojedini antidepresivi mogu poremetiti regulaciju telesne temperature i znojenje, pa je nadzor lekara tokom vrućina važan.
- Osnovna zaštita je jednostavna: dovoljno tečnosti, hlađenje prostora, redovni obroci i kvalitetniji san.
Pitaš se zašto ti je tokom ovih vrelih dana teže da se smiriš, iako se ništa posebno nije desilo? Odgovor je delom u termometru. Aktuelni toplotni talas ne opterećuje samo telo, on direktno pritiska i psihu, a to je deo priče koji se lako previdi dok svi pričaju o dehidrataciji i toplotnom udaru.
Kada temperatura naglo skoči, organizam ulazi u režim odbrane. Srce radi brže, telo se znoji da bi se ohladilo, san postaje plići i isprekidan. El Džej Džouns iz Britanskog udruženja za savetovanje i psihoterapiju objašnjava da su upravo te telesne reakcije problem za nervni sistem. Ubrzan puls i osećaj vrućine veoma liče na simptome anksioznosti, pa mozak lako pomeša fiziologiju sa strahom. Kod nekoga ko već ima sklonost ka panici, to je dovoljan okidač.
Zašto vrućina pojačava anksioznost i depresiju?
Nije reč o tome da žega izmišlja probleme iz vazduha. Ona pojačava ono što već postoji. Ljudi koji žive sa anksioznim poremećajima, depresijom ili napadima panike tokom vrelih dana često prijavljuju da im je gore. Isto važi i za osobe sa pojačanom senzornom osetljivošću, kojima buka, svetlost i vrućina brzo postanu previše.
Ključni faktor je san. Kada telo ne može da se ohladi noću, dubok san izostaje, a neispavan mozak slabije upravlja emocijama. Tako nastaje krug: vrućina kvari san, loš san pojačava anksioznost, a pojačana anksioznost dodatno otežava uspavljivanje. Tokom ekstremnih temperatura beleži se i više poremećaja sna, više nasilnog ponašanja i više psihijatrijskih intervencija, što pokazuje da se pritisak vrućine oseti daleko šire od pukog neprijatnog osećaja.
Postoji i faktor o kome se retko govori. Lekar Asim Čima upozorava da pojedini antidepresivi, među njima SSRI, SNRI i triciklični lekovi, mogu da poremete regulaciju telesne temperature i znojenje. To znači da osoba na terapiji tokom vrućina teže reguliše toplotu, iako sama terapija ima svoj jasan smisao. Poruka nije da se lekovi prekidaju, nego da se o svemu razgovara sa lekarom pre nego što stigne najgori deo leta.
Šta konkretno pomaže tokom vrelih dana?
Dobra vest je da mere nisu komplikovane. Prva je tečnost. Dovoljno vode tokom celog dana drži telo stabilnim i smanjuje one senzacije koje liče na paniku. Druga je prostor. Hlađenje sobe, zamračenje u najtoplijim satima i izbegavanje napora u podne oduzimaju vrućini deo snage.
Treća mera je hrana. Redovni, lakši obroci drže nivo energije ravnim, jer i glad ume da pojača razdražljivost i nemir. Četvrta, i možda najvažnija, jeste san. Sve što pomaže da noć bude hladnija i mirnija direktno rasterećuje i psihu narednog dana.
Ako primetiš da ti se anksioznost ili potištenost tokom vrućina osetno pogoršavaju, to nije slabost i nije samo utisak. To je poznata reakcija tela na temperaturu, i vredi je shvatiti ozbiljno, pogotovo ako već koristiš terapiju.
Kako se ti čuvaš tokom najtoplijih dana, i da li si primetio da žega utiče na tvoje raspoloženje?



