Srpske NovineSrpske Novine

SAD žele 1.000 lansiranja raketa godišnje do 2030.

Novi dokument Bele kuće od 20. avgusta ukida Obaminu politiku iz 2013. i traži preko 1.000 lansiranja i povrataka letelica godišnje do 2030, uz nove rokove za svemirske luke.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Noćno lansiranje rakete sa svetlećim tragom plamena iznad horizonta
Noćno lansiranje rakete, plamen ostavlja svetleći trag ka nebu. Fotografija je ilustrativna./ Foto: US Space Force
Komentari…

Bela kuća je 20. avgusta potpisala novu Nacionalnu politiku svemirskog transporta, dokument sa oznakom NSPM-17, a američki mediji su o njemu pisali dan kasnije, 21. avgusta. Politika prvi put od 2013. menja pravila za lansiranja i povratke letelica u atmosferu i postavlja konkretan brojčani cilj: do 2030. godine američke lansirne i sletne rampe treba da izdrže više od 1.000 lansiranja i povrataka godišnje, što je u proseku oko tri operacije dnevno.

Dokument zamenjuje politiku koju je 2013. postavila administracija predsednika Baraka Obame, a koja je prednost davala državnim teškim raketama nosačima dok se komercijalna svemirska industrija tek razvijala. Nova politika komercijalni sektor stavlja u centar: savezne lansirne i sletne rampe treba da budu dostupne komercijalnim korisnicima, a Ministarstvo rata i NASA dobijaju zadatak da, gde god je to moguće, daju prednost komercijalnim uslugama lansiranja.

Oko toga koliko je SAD lansirao letelica u 2025. godini, izvori se ne slažu. List Vašington tajms, pozivajući se na Ministarstvo saobraćaja, navodi da su Sjedinjene Države izvele 217 od ukupno 329 komercijalnih lansiranja u svetu. Portal SpacePolicyOnline piše o drugačijem broju, 176 orbitalnih pokušaja lansiranja sa američkog tla, dok Space.com navodi da ih je bilo manje od 200. Razlika verovatno dolazi iz različite metodologije brojanja, orbitalna lansiranja naspram svih komercijalnih letova uključujući suborbitalne, ali svi izvori se slažu da bi cilj od preko 1.000 lansiranja godišnje do 2030. bio višestruko uvećanje u svega nekoliko godina. Vašington tajms dodaje i dalji horizont: do 2035. godine očekuje se čak 10.000 lansiranja i povrataka godišnje pod dozvolom Savezne uprave za vazduhoplovstvo (FAA).

Dokument postavlja i konkretne rokove za federalne agencije. Ministar saobraćaja ima 180 dana da odredi moguće nove lokacije za lansiranje, dok ministar unutrašnjih poslova ima 90 dana da pronađe savezno zemljište za dodatno mesto za povratak letelica u atmosferu. Savetnik predsednika za nauku i tehnologiju dobio je isti rok, 180 dana, da izradi strategiju industrijske osnove za svemirski transport, koja će se, kako nalaže politika, revidirati svake dve godine. Zahtevi stranih letelica za lansiranje ili povratak na američkom tlu razmatraće se od slučaja do slučaja, uz preporuku u roku od 60 dana, a jedan od kriterijuma je i proverljivo strano ulaganje u američko svemirsko tržište.

Prema podacima koje navodi Vašington tajms, 83 odsto današnjih američkih lansiranja odvija se na samo tri lokacije: bazi svemirskih snaga Vandenberg u Kaliforniji, Kejp Kanaveralu i Kenedijevom svemirskom centru na Floridi. Da bi se taj broj približio hiljadi godišnje, neophodne su nove rampe. Ministar saobraćaja Šon Dafi je u petak, dan pre objavljivanja politike, zatražio od javnosti i industrije predloge za nove lokacije svemirskih luka i za vazdušni prostor koji bi imao prvenstvo za rute lansiranja. Direktor FAA Brajan Bedford je tim povodom naveo:

„Javni doprinos je od suštinskog značaja dok planiramo budućnost komercijalnog svemirskog transporta. Slušajući industriju, lokalne zajednice, učesnike u vazduhoplovstvu i širu javnost, možemo bolje da odredimo održive lokacije za svemirske luke i razvijemo vazdušne rute koje podržavaju češća lansiranja uz najviše standarde bezbednosti i efikasnosti.”

Postupak javnog izjašnjavanja koji je Dafi najavio tek je počeo, pa lokacije novih svemirskih luka za sada nisu poznate.

Dokument NASA-i i njenom direktoru Džaredu Ajzakmanu poverava zadatak da olakša komercijalni prevoz do Meseca i nazad, kao i komercijalni pristup Marsu, i robotima i, u perspektivi, ljudima. Ovo se nadovezuje na uredbu Bele kuće iz decembra prošle godine, kojom je cilj postavljen da Amerikanci ponovo slete na Mesec 2028. godine kroz program Artemis. Savetnik predsednika za nauku i tehnologiju Majkl Kracios izjavio je da taj „pristup u kome je komercijalni sektor na prvom mestu” Amerikancima omogućava da stignu na Mesec do 2028. godine.

Kao i do sada, tereti američke vlade po pravilu moraju da lete raketama napravljenim u Sjedinjenim Državama, uz ograničene izuzetke za međunarodne sporazume bez razmene novca i za sekundarne naučne terete. Ministarstvo rata je posebno zaduženo da ispita šta trenutno koči sposobnost lansiranja u roku od 48 sati od naloga, radi bržeg odgovora u kriznim situacijama ili u slučaju kvara na lansirnom sistemu.

O ovoj politici do sada nismo pisali, ranije smo pratili samo pojedinačne misije NASA-e. Sama politika za sada ostaje okvir sa rokovima, ne gotov plan: lokacije novih lansirnih rampi, savezno zemljište za sletanje letelica i strategija industrijske osnove tek treba da budu određeni u narednih 90 do 180 dana. Tek kada ti rokovi prođu, videće se da li je cilj od 1.000 lansiranja godišnje do 2030. ostvariv.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstPosada Crew-12 sletela kod Los Anđelesa posle 237 danaKapsula Crew Dragon spustila se u Tihi okean u četvrtak u 17.34 po našem vremenu. Sofi Adeno je prva Francuskinja koja je izašla iz stanice.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Čupić dobio 140 glasova i postao predsednik Skupštine
  2. SNS dobio predlog suspenzije iz EPP, odluka 7. i 8. decembra
  3. Pančevo dve nedelje bez nafte, država sprema rezerve dizela
  4. Crveni meteoalarm za Beograd: vetar do 110 km/h večeras
  5. Stevandić pozvao Čupića u Banjaluku, čestitao i Dodik

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.