Tači u Hagu: 28 sati snimaka i optužbe za uticaj na svedoke
U Hagu su počele završne reči protiv Hašima Tačija za ometanje suda, dok tužilaštvo iznosi 28 sati snimaka razgovora iz pritvora, uoči presude u glavnom predmetu 16. septembra.

U Hagu su danas, 10. septembra, počele završne reči u odvojenom postupku protiv Hašima Tačija i četvorice saoptuženih, Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja, Fadilja Fazlijua i Hajredina Kučija, zbog ometanja sprovođenja pravde pred Specijalizovanim većima Kosova. Ročišta su zakazana za 10, 11. i 14. septembar, počinju u 9.30 časova, a svi optuženi su se izjasnili da nisu krivi.
Reč je o postupku odvojenom od glavnog suđenja Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, u kojem je prvostepena presuda zakazana za 16. septembar u 10 časova. Tužilaštvo je u tom predmetu tražilo po 45 godina zatvora za svu četvoricu, koji su u pritvoru od novembra 2020, dok je suđenje počelo u aprilu 2023.
Tužilaštvo iznelo obim materijala
Završnu reč Tužilaštva u predmetu za ometanje suda otvorila je specijalna tužiteljka Kimberli Vest, koja je, prema izveštavanju medija na albanskom jeziku koji prate suđenje, iznela da postoje sati snimaka i prateća dokumentacija koji, po tvrdnjama optužbe, potvrđuju pokušaje uticaja na svedoke. “Uhvaćen je”, poručila je Vest, prenosi list Koha.
Tužilac Džošua Hafec je potom naveo konkretnu brojku, oko 28 sati snimaka iz devet Tačijevih poseta tokom četiri meseca. Prema njegovim rečima, Tači bi tokom razgovora najpre govorio o svakodnevnim temama, a zatim spuštao glas.
“Posetu za posetom, Tači je normalnim glasom govorio o svakodnevnim temama, a zatim spuštao glas i šaputao kako bi dao konkretne instrukcije šta posetioci treba da kažu svedocima”, preneo je Hafecove reči list Koha.
Optužnica navodi da je Tači od 12. aprila do 2. novembra 2023. otkrivao poverljive podatke do kojih je došao tokom postupka, i to o šest zaštićenih svedoka iz glavnog procesa. Među njima su, prema tužilaštvu, bili i bivši komandanti OVK Rustem Mustafa i Bisljim Zirapi, obojica saslušani kao svedoci optužbe na suđenju za ratne zločine.
Hafec je kao primer naveo posetu Fadilja Fazlijua Tačiju 2. jula 2023, posle koje su, već narednog dana, Fazliju i njegov sin Fahri stupili u kontakt sa Mustafom. Tužilaštvo tvrdi da je to obrazac po kome je sistem funkcionisao: razgovor sa Tačijem u pritvoru, instrukcija posetiocu, pa kontakt sa svedokom na Kosovu.
Deo završne reči odnosio se i na Hajredina Kučija, tada člana odbrambenog tima Kadrija Veseljija, za koga tužilaštvo tvrdi da je 12. aprila 2023. bez sudskog odobrenja poslao poruku Mustafi, čime je, po navodima optužbe, prekršio protokol o zabrani kontakta sa svedocima. Tužilaštvo je zatražilo njegovo sankcionisanje.
Poseban deo optužbe odnosi se na Bisljima Zirapija. Prema tužilaštvu, tokom poseta 9. septembra i 7. oktobra 2023. Tači je Baškimu Smakaju i drugima davao instrukcije o tome kako bi Zirapi trebalo da svedoči, a dokument od deset stranica sa opisom očekivanog svedočenja pronađen je kasnije u Smakajevom automobilu.
Odbrana osporava način na koji tužilaštvo tumači snimljene razgovore i transkripte, kao i metodologiju prevođenja sa albanskog, i tvrdi da se iz samih razgovora ne može automatski izvesti pokušaj nedozvoljenog uticaja.
Tači se u ovom predmetu tereti po tri tačke za ometanje službenih lica, četiri tačke za povredu tajnosti postupka i četiri tačke za nepoštovanje suda. Odvojeni postupak počeo je krajem februara 2026, a tužilaštvo je do početka marta izvelo trojicu svedoka. Podsetimo, Baškim Smakaj je bio načelnik Obaveštajne agencije Kosova od 2017. do 2020, Hajredin Kuči bivši zamenik predsednika vlade i ministar pravde, a Isni Kiljaj jedan od osnivača OVK.
Bezbednost uoči 16. septembra
Dok traje ovaj postupak, pažnja je usmerena i na 16. septembar, kada Specijalizovana veća treba da izreknu prvostepenu presudu u glavnom predmetu. Šef Organizacije ratnih veterana OVK Hisni Gucati najavio je proteste ako presuda bude nepovoljna po optužene, uz upozorenje da bi se nemiri mogli preliti i na Albaniju i Severnu Makedoniju.
Povodom mogućih bezbednosnih rizika, Radio Kim je pitanja uputio KFOR-u. U odgovoru, ova međunarodna vojna misija je navela:
“Ukupna bezbednosna situacija na Kosovu ostaje mirna i stabilna.”
Odatle su dodali:
“KFOR održava budno i fleksibilno prisustvo širom Kosova.”
Iz KFOR-a su naveli i da su u redovnom kontaktu sa svim zajednicama na Kosovu, uključujući srpsku, kao i da koordinišu sa Kosovskom policijom i misijom EULEX. Kosovska policija, prema navodima Radija Kim, nije odgovorila na upit ni posle pet dana.
Na pitanje kako sud gleda na najave veterana OVK o mogućem građanskom revoltu, koordinator za medije Specijalizovanih veća Kosova Majk Dojl je za portal Danas izjavio:
“Mandat Specijalizovanih veća Kosova je da obezbede pravedna, nepristrasna i bezbedna suđenja. Presudu donosi veće nezavisnih sudija na osnovu zakona i pažljivog razmatranja svih dokaza.”
Srpske vesti su ranije pisale i o muralu posvećenom liderima OVK u Prištini, na koji je reagovao Petar Petković.



