Debata na N1: Mali i Nikezić se sporili o platama i NIS-u
Na drugoj predizbornoj debati N1 o ekonomiji Siniša Mali je iznosio brojke o platama, inflaciji i dugu, Dušan Nikezić ih je osporavao, a Studentska lista nije došla.

Druga predizborna debata na televiziji N1, održana u četvrtak, 1. oktobra, bila je posvećena ekonomiji i životnom standardu. Ministar finansija u tehničkoj vladi Siniša Mali nastupio je kao predstavnik liste „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija”, potpredsednik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić kao predstavnik liste „Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš”, a funkcioner SPS-a i generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović zastupao je listu „Ivica Dačić - Faktor stabilnosti”. Debatu je vodio novinar N1 Vojislav Stevanović.
Predstavnici liste „Studentska lista - Studenti pobeđuju” bili su pozvani, ali su odlučili da u ovoj debati ne učestvuju. Izbori su zakazani za 25. oktobar, a N1 je najavio još debata o korupciji i kriminalu, spoljnoj politici, zdravstvu i vladavini prava i slobodi medija.
Koje je brojke Mali izneo o platama i nezaposlenosti?
Najviše prostora u debati zauzelo je poređenje današnjeg stanja sa periodom do 2012. godine, kada su, kako je Mali govorio, ekonomsku politiku vodili Nikezić i bivši guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić, kandidata za predsednika vlade, kako ga je nazvao Mali. Mali je naveo da je prosečna plata danas 1.034 evra, da je cilj da u decembru dostigne 1.200 evra, a da je u doba Šoškića i Nikezića iznosila oko 330 evra. U drugom odgovoru je tu cifru izgovorio kao 337 evra.
Plata je, prema njegovim rečima, nominalno porasla 11,2 odsto, a realno 9,3 odsto. Prosečna zarada od 121.400 dinara i stopa nezaposlenosti od 7,2 odsto, objasnio je, znače da četvoročlana porodica sa dve prosečne plate ima oko 250.000 dinara mesečno. Nezaposlenost iz ranijeg perioda opisao je ovako:
„Za vreme Dušana Nikezića i Dejana Šoškića stopa nezaposlenosti bila je 25,9 odsto. Svaki četvrti u Srbiji bio je bez posla.”
Mali je iznosio i podatke o pokrivenosti minimalne potrošačke korpe: 2012. minimalna zarada pokrivala je 61,5 odsto korpe, danas je pokriva 111,7 odsto, a sledeće godine, kako je rekao, ide se na 118 odsto. Za naredni period najavio je cilj koji je izgovorio ovako: „Hoćemo da prosečna penzija bude 650 evra i minimalna zarada 650 evra”.
Na pitanje o inflaciji odgovorio je da je to „uvezena inflacija”, pozivajući se na krize od 2020. i sukob u Persijskom zalivu. Naveo je da je inflacija u julu bila 1,9 odsto, a u avgustu 2,2 odsto, dok je u avgustu 2012. iznosila 12,2 odsto. O javnom dugu rekao je: „2012. godine udeo javnog duga u BDP-u bio je 52,5 odsto. Danas je 43,7 odsto”. Prema njegovim rečima, BDP je u međuvremenu porastao sa oko 35 na 97 milijardi evra.
Zašto je NIS došao na red u debati o ekonomiji?
Na pitanje voditelja šta je plan B ako energetska bezbednost nastavi da zavisi od odluka donetih van zemlje, Mali je odgovornost preusmerio na Nikezića i prodaju Naftne industrije Srbije 2008. godine. Rekao je da je kompanija prodata ruskoj strani ispod cene, za 400 miliona evra, i dodao:
„Procena vrednosti Naftne industrije u tom trenutku bila je više milijardi evra. Oni su prodali za 400 miliona evra.”
Mali je poručio i da je država u procesu sa američkim OFAC-om „strana koja podržava rešenje problema” i da neće dozvoliti da bezbednost energetskog sistema bude dovedena u pitanje. Nikezić je, prema prenosima debate, osporavao Malijeve brojke pozivajući se na podatke Ministarstva finansija.
Šta su Nikezić i Bajatović odgovorili?
Nikezić je govorio o keš kreditima kojima, po njegovoj oceni, građani pokrivaju svakodnevne troškove, i procenio da bi prosečnoj porodici trebalo najmanje oko 500 evra više mesečno. Naveo je i da je litar dizela u Srbiji 237 dinara, a u Severnoj Makedoniji 187, i da 31 odsto građana subjektivno oseća siromaštvo. Kritikovao je i sastav minimalne potrošačke korpe: za hotele i restorane tročlanoj porodici predviđeno je 483 dinara mesečno, pa je upitao: „Nađite mi hotel u kojem tročlana porodica može za 483 dinara da popije kafu i vodu, a kamoli da prenoći”.
Bajatović je ocenio da se stanje privrede ne može čitati iz jednog podatka. Nominalni BDP po stanovniku je oko 15.000 evra, rekao je, a po kupovnoj moći oko 34.000. Pokrivenost uvoza izvozom, tvrdio je, porasla je sa oko 60 na 82 odsto. Na pitanje koliko novca mesečno treba četvoročlanoj porodici za pristojan život odgovorio je da, ako porodica ima svoj stan ili kuću, treba od 1.000 do 1.500 evra. Zatražio je i razbijanje oligopola u trgovini i bankarstvu.
Najveći deo njegovog izlaganja odnosio se na budućnost modela koji država koristi. Rekao je da će se model u kome je država najveći investitor morati da menja za godinu ili dve, i da se on završava sa Ekspom:
„Sa završetkom Ekspa ovaj model se završava. Do tada moramo da pripremimo novu fazu razvoja Srbije.”
O odgovornosti za dosadašnju politiku rekao je: „Mi smo u tome zajedno, tu smo saučesnici i ne bežimo od toga”.
Kako je debata završena, i šta je rekla Ana Brnabić?
Pred kraj emisije rasprava se pretvorila u istovremeno govorenje više sagovornika. Mali je u završnici pomenuo Šoškića i rekao: „Svi ste ogrezli u korupciji, svi ste uništili Srbiju do 2012. godine, a sada se javljate kao da ćete vi nešto da rešavate”. Voditelj je debatu zaključio ocenom da je ovo bio „pokušaj debate”.
Odsustvo Studentske liste komentarisala je tokom emisije Ana Brnabić iz SNS-a, na mreži X:
„Pratite uživo još jednu debatu u kojoj ‘Studentska’ lista ne sme da učestvuje jer nema šta da kaže građanima Srbije. Obećavali su Srbiji stručnost, znanje i viziju za bolju Srbiju. Kada je došlo do debata - morali da odnesu tetki lek.”
Brnabić je dodala: „Tako bi i Srbiju sutra predstavljali ukoliko bi, kojim slučajem, pobedili na izborima”. Njen opis razlikuje se od onoga što je N1 saopštio u najavi, a to je da su predstavnici liste pozvani i da su sami odlučili da ne dođu.



