Grasli i Blumental podneli Senatu predlog zakona o Srbiji
Predlog S. 5611 predviđa finansijske i vizne sankcije i pauzu strateškog dijaloga sa Beogradom, tri nedelje pred vanredne izbore u Srbiji.

Republikanski senator Čak Grasli iz Ajove i demokratski senator Ričard Blumental iz Konektikata podneli su Senatu SAD predlog zakona o Srbiji, koji predviđa sankcije za pojedince koji slabe demokratiju i pauziranje strateškog dijaloga sa Beogradom. Predlog nosi oznaku S. 5611, a N1 je o njemu 2. oktobra uveče izvestio pozivajući se na Radio Slobodna Evropa, tri nedelje pre vanrednih parlamentarnih izbora zakazanih za 25. oktobar.
U evidenciji Kongresa predlog se vodi pod opisom „predlog zakona kojim se odobravaju određene mere u vezi sa Srbijom“. Podnet je 30. septembra 2026, istog dana je dva puta pročitan i upućen senatskom Odboru za spoljne poslove. Grasli je predlagač, a Blumental je kopredlagač od prvog dana.
Šta predviđa predlog zakona o Srbiji?
U saopštenju povodom podnošenja, koje navodi Insajder, senatori kažu da je cilj da se „odgovori na nazadovanje demokratije u Srbiji, unapredi odnos prema studentskim i građanskim protestima i suprotstavi se autoritarnom uticaju Rusije, Kine i Irana“. Konkretne mere, kako ih opisuju N1 i Insajder, su sledeće:
- finansijske i vizne sankcije za aktere koji doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana, kao i za pojedince koji ugrožavaju mir, bezbednost, stabilnost ili teritorijalni integritet država regiona
- pauziranje strateškog dijaloga SAD i Srbije ako se u njemu ne otvore pitanja slobodnih i poštenih izbora i veza Beograda sa Pekingom i Moskvom
- uslov za Stejt department: ako to ne sprovede, Kongres, koji odlučuje o državnoj kasi, ne bi trebalo da mu odobri budžet za rad
Prema N1, u tekstu iz Predstavničkog doma konstatuje se „ozbiljno nazadovanje u oblasti demokratije“, što se, kako se naglašava, navodi i u Izveštaju Evropskog parlamenta o Srbiji za 2025. godinu. Insajder piše da je tekst podnet u Senatu isti kao onaj u Predstavničkom domu. N1 je istovremeno javio da sam tekst senatskog predloga u trenutku objave nije bio dostupan na sajtu Senata, pa se ta tvrdnja za sada oslanja na Insajder.
Grasli je u saopštenju poručio:
„Srbija ima ključnu ulogu u očuvanju mira i bezbednosti na Zapadnom Balkanu. Od kritične je važnosti sprečiti Rusiju, Kinu ili Iran da utiču na Srbiju i destabilizuju region. Ovaj dvostranački predlog pomogao bi jačanju demokratskih institucija u Srbiji i sadrži mere poput sankcija, kako bi se utvrdila odgovornost i promovisalo osnaživanje demokratije.“
Blumental je u istom saopštenju rekao: „Aktuelna vlast u Srbiji produbila je veze sa Vladimirom Putinom i Si Đinpingom.“ Dodao je da je „ponosan“ što je na čelu takvih napora u Senatu, a prema Insajderu je ocenio i da zakon daje američkoj administraciji nove mogućnosti za sankcionisanje pojedinaca koji rade na slabljenju demokratije.
Ko je predlog podržao u Predstavničkom domu?
Istovetan predlog krajem avgusta su u Predstavničkom domu podneli republikanac Džo Vilson i demokrata Bil Kiting. N1 Vilsona opisuje kao kongresmena koji se poslednjih meseci ističe kritikovanjem vlasti Srbije. Kiting je predlagač Zakona o Zapadnom Balkanu, usvojenog krajem 2025.
Insajder navodi da su u petak predlog podržali republikanci Pit Sešns i Marija Elvira Salazar, kao i demokrate Mark Vizi, Džimi Paneta i Emanuel Kliver, koji je i kopredsedavajući Srpskog kokusa. Ranije su podršku iskazali republikanci Kit Self i Brajan Ficpatrik i demokrate Dina Tajtus i Vilijem Kiting. Predlog razmatraju odbori Predstavničkog doma.
Vilson je na mreži X objavio:
„Zahvalan sam senatorima Grasliju i Blumentalu zbog toga što su podneli predlog zakona ‘Srbija’ u Senatu. Režim (Aleksandra) Vučića se grčevito bori da ostane na vlasti. Izbori u Srbiji moraju biti slobodni i pošteni.“
Šta sledi posle podnošenja?
Da bi predlog postao zakon, moraju ga usvojiti oba doma Kongresa, a potom ga mora potpisati predsednik SAD Donald Tramp. Brzo usvajanje se ne očekuje. Insajder podseća da se u SAD 3. novembra održavaju međuizbori na kojima se bira i nova većina u Kongresu. Vilson je ranije za taj medij rekao da će predlog biti ponovo podnet u novom sazivu, jer to zahteva redovna procedura, i da su za usvajanje ponekad potrebne godine.
Insajder navodi i procenu da će predlog, pošto su ga podržali i republikanci i demokrate, imati jednaku podršku i ako većina na jesen pređe na stranu demokrata.
Zvanične reakcije vlasti u Srbiji na predlog u izvorima koje smo pročitali nema. Domaći datum koji predlog izričito dotiče je 25. oktobar: pitanje slobodnih i poštenih izbora, koje se u tekstu pominje kao uslov za nastavak strateškog dijaloga, otvoreno je tri nedelje pre glasanja.



