Biračka mesta u inostranstvu: RIK odredio 93, bez Ženeve
Komisija je na 44. sednici sa 28 od 29 glasova prihvatila spisak Ministarstva spoljnih poslova, a deo članova tvrdi da nije dobio podatke o broju prijavljenih po gradovima.

Republička izborna komisija (RIK) odredila je u noći između 4. i 5. oktobra 93 biračka mesta u inostranstvu za parlamentarne izbore 25. oktobra. Sednica je počela uveče, a odluka je izglasana posle ponoći, sa 28 glasova od 29 prisutnih članova. Prethodno smo pisali o predlogu Ministarstva spoljnih poslova (MSP) od 90 mesta, koje je potom dopunilo spisak za još tri, uz obrazloženje da su od 2. oktobra stizale nove prijave.
Koliko biračkih mesta ima u inostranstvu u odnosu na 2023?
Predsednik komisije Vladimir Dimitrijević podsetio je da je na prethodnim izborima u inostranstvu bilo 81 biračko mesto, što znači da je sada 12 više. Povećanje je objasnio brojem prijavljenih birača:
„Sada ćemo imati, dakle, uvećanje zbog velikog broja prijavljenih birača na 93 biračka mesta.”
Dodao je da veći broj prijavljenih ne znači nužno srazmerno povećanje broja mesta. Prema izveštaju Danasa, u jednom trenutku je rekao i da je prijavljenih preko 100.000, dok Mašina navodi da je taj broj nezvanično veći od 100.000. Zamenik člana RIK-a David Krstić izneo je 4. oktobra da je do tada obrađeno 80.800 zahteva, a da se, prema informacijama Komisije za reviziju biračkog spiska, očekuje oko 100.000.
Dimitrijević je ocenio i rad ministarstva:
„Pred njima je bio ogroman posao, zbog broja prijava. Mogu da kažem da nije bilo kočenja prijava.”
Prema njegovim rečima, u nekim zemljama je manje mesta zbog bezbednosnih razloga, kako je naveo MSP. Ministarstvo se u obrazloženju pozvalo na član 9. Uputstva o načinu određivanja biračkih mesta i poručilo da broj birača nije jedini kriterijum:
„Upotreba izraza „po mogućnosti” jasno ukazuje da broj birača predstavlja važan okvir za odlučivanje, ali ne i jedini, apsolutni, niti automatski kriterijum za predlaganje i određivanje biračkog mesta.”
Koji gradovi su ostali bez birališta?
Član komisije Ivan Šebek naveo je da u odnosu na 2023. nema birališta u Ženevi i Luganu u Švajcarskoj, Vankuveru, Bukureštu, Bratislavi, Sofiji, Libanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Krstić je dodao da ih nema ni u Gracu i Insbruku, iako se tamo, prema njegovim navodima, prijavilo 300 građana, kao ni u Brizbejnu i Pertu.
Šebek je tvrdio i da komisija nije dobila ono što je tražila od ministarstava:
„Mi i dalje ne znamo koliko se građana Srbije, po gradu i državi, prijavilo za glasanje.”
Krstić je govorio o udaljenostima u Australiji, gde je određen samo Melburn:
„U Australiji je određen Melburn, Pert i Brizbejn nisu, iako su od tog mesta udaljeni 2.700 i 1.350 kilometara.”
Prema Krstićevim navodima, u Bosni i Hercegovini broj prijavljenih raste za 44 odsto, a u Nemačkoj za 145 odsto, uz samo dva dodatna mesta u Nemačkoj. Šebek je naveo da je u Bosni i Hercegovini na prošlim izborima bilo 19 mesta, a sada ih je 30. Advokat Vladimir Dragaš je iz toga zaključio da je van Bosne broj mesta u inostranstvu zapravo smanjen, jer je u Bosni i Hercegovini 11 mesta više.
Šta kažu članovi komisije koji su podržali spisak?
Članica komisije Marija Jovanović navela je da su otvorena dva nova mesta u Australiji, po jedno u Indoneziji i Brazilu, a dodatna mesta u Nemačkoj, Austriji i Španiji. Sa njom se nije složio deo kolega, ali je njen odgovor sažet u jednoj izjavi:
„Više je birača, to je tačno, ali je i više biračkih mesta otvoreno.”
Dušan Dinčić je bio oštriji prema predlagaču: ocenio je da je MSP „to loše uradio tehnički, organizaciono i građanski gledano”. Član komisije Marko Živanović izračunao je da 100.000 birača u inostranstvu čini 2,6 odsto biračkog tela.
Predlog MSP-a osudio je i ProGlas, dok je Akademski plenum saopštio da je, kako su naveli, nosilac liste „Ujedinjena Srbija” Aleksandar Vučić kroz RIK otpočeo krađu izbora. Kritičari u komisiji su, prema Danasu, glasali za spisak jer bi glasanje protiv značilo da se ni predložena mesta ne bi odobrila.



