RIK: glasanje u dijaspori od 7 do 20 po srpskom vremenu
Republička izborna komisija odlučila je sa 20 glasova za i sedam protiv da se birališta u inostranstvu otvaraju i zatvaraju kad i u Srbiji, pa će se u Amerikama i Australiji glasati noću.

Republička izborna komisija (RIK) usvojila je odluku po kojoj će biračka mesta u inostranstvu na izborima 25. oktobra 2026. biti otvorena od 7 do 20 časova po centralnoevropskom vremenu, dakle istovremeno sa biralištima u Srbiji. Za odluku je glasalo 20 članova komisije, a sedmoro je bilo protiv.
Sednica je zaključena u 2.10 posle ponoći. Posledica je da će pojedina birališta u Amerikama, Australiji i Indoneziji raditi i tokom noći. Primer koji su naveli sami članovi komisije je Novi Zeland, gde bi glasanje po lokalnom vremenu počelo u 19 časova i trajalo do 8 ujutro, zbog čega pojedini članovi RIK-a smatraju da će tamo glasanje biti praktično onemogućeno.
Ko je pokrenuo ideju o satnici glasanja u dijaspori?
Inicijator je Ministarstvo spoljnih poslova (MSP), koje je podnelo predlog odluke s obrazloženjem. Član RIK-a Ivan Šebek ocenio je da je ministarstvo time izašlo iz svojih nadležnosti, a da je neko iz komisije predlog samo prepisao i u tabelu uneo satnice. Upitao je i ko je stručnoj službi komisije dao nalog da pripremi tekst koji se u svemu slaže sa predlogom MSP-a, predsednik RIK-a ili sekretar. Dodao je da je dugogodišnji član komisije i da se od uvođenja glasanja u dijaspori nije dogodilo da ovakav predlog stigne pred RIK.
„Ovim predlogom dodatno uskraćujete prava biračima, i praktično im vreme za ostvarenje glasačkog prava svodite na pola… Ovo je prevazišlo sve od sada viđeno“, rekao je Šebek.
Član komisije David Krstić kazao je da je RIK i u ovom slučaju, kao i kod prethodne tačke dnevnog reda o otvaranju konkretnih biračkih mesta u inostranstvu, došao u situaciju da ga MSP podučava izbornom pravu, za šta je rekao da „nemaju nikakvu nadležnost“. Odbacio je ocene ministarstva da prevremeno objavljivanje rezultata sa pojedinačnih birališta može da ugrozi izborni proces u Srbiji.
Šta su rekli članovi komisije koji su glasali protiv?
Kritičari odluke ocenili su da joj je jedini motiv da se dijaspori oteža ostvarivanje biračkog prava, a samu odluku su nazvali nezakonitom i presedanom. Jasmina Belić navela je da je predlog zaveden na pisarnici preksinoć, pa se o njemu moglo raspravljati ranije.
„Centralna izborna komisija jedne ozbiljne države predlaže da ljudi dođu na glasanje u tri ujutro. To se kosi sa zdravim razumom. Ovo je nebranjivo. Kakav patriotizam pokazujemo prema našim građanima (u dijaspori). Šta mi ovo radimo, da nam se smeje ceo svet“, upitala je Belić.
Marko Živanović ukazao je na bezbednosni rizik. Ocenio je da je „apsolutno neshvatljivo“ da MSP nije svesno stanja u Čikagu, za koji je naveo da ima jednu od najvećih stopa teškog kriminala u Sjedinjenim Američkim Državama, i dodao da se, po zvaničnim statistikama koje je pomenuo, polovina tih zločina dešava posle 10 uveče. Vladimir Dragaš rekao je da je predlog „potpuno nezakonit“ i da „može samo da izazove bes“ kod dijaspore. Zlata Jusufović primetila je da bi, ako se zagovornici pozivaju na zakon, to značilo da su sve ranije odluke RIK-a o trajanju glasanja u inostranstvu bile nezakonite.
Kako su odluku branili članovi koji su je podržali?
Željka Radeta ocenila je da je odluka u potpunosti u skladu sa Zakonom o izboru narodnih poslanika. Pozvala se na član 91 stav 4, koji propisuje da izborni dan i u inostranstvu traje 13 časova i najkasnije do 20 časova po vremenu u Srbiji.
Tatjana Kitanović navela je da se odlukom štiti integritet izbornog procesa. Po njenim rečima, ranije se dešavalo da se po završetku glasanja u inostranstvu rezultati sa pojedinačnih birališta prošire društvenim mrežama, što su pojedini akteri koristili za „najavu konačne pobede“ i uticaj na birače koji tek treba da glasaju.
Na istoj sednici RIK je odbio kao neosnovane dva prigovora, jedan u vezi sa članovima Opštinske izborne komisije u Bojniku, drugi u vezi sa proširenim sastavom komisije u Novom Kneževcu. Za člana RIK-a ispred koalicije „Evropska Srbija“ imenovan je Milan Vasiljević, a za njegovog zamenika Strahinja Božinović.



