Macut večeras u Banjaluci na Danu srpskog jedinstva
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut sastaje se danas u Banjaluci sa Savom Minićem, a uveče obojica prisustvuju centralnoj proslavi Dana srpskog jedinstva u dvorani „Borik”.

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut sastaje se danas, 14. septembra 2026, u Banjaluci sa predsednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem, prenosi agencija Srna. Posle razgovora obojica premijera odlaze na centralnu svečanost povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, praznika koji Beograd i Banjaluka od 2020. godine obeležavaju zajedno i koji ovog puta ponovo spaja vrh dve vlade na jednoj bini. Za Srbiju to nije protokolarna poseta, nego potvrda da se odnos sa Republikom Srpskom vodi na nivou šefova vlada, ne samo saopštenjima.
Centralna svečanost počinje večeras u 20 časova u Sportskoj dvorani „Borik” u Banjaluci, a zajedno je organizuju Vlada Republike Srpske i Vlada Srbije. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske pozvalo je građane, gradove i opštine, institucije i organizacije da se pridruže obeležavanju i da na kućama i zgradama istaknu zastavu Republike Srpske i srpsku nacionalnu zastavu. Ulice Banjaluke su, prema navodima Grada, već okićene zastavama obe strane uoči večerašnjeg programa.
Otkad se obeležava Dan srpskog jedinstva?
Praznik je ustanovljen 2020. godine, sa ciljem da ojača jedinstvo srpskog naroda u Srbiji i Republici Srpskoj i učvrsti kult nacionalne zastave. Datum 15. septembar vezan je za proboj Solunskog fronta u Prvom svetskom ratu, pa se u Banjaluci i Beogradu svake godine obeležava uoči te godišnjice, sa svečanošću koja se, kao i ove godine, po pravilu održava dan ranije.
Dodik: zasluga pripada Vučiću
Predsednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik objavio je jutros na mreži X poruku povodom praznika, u kojoj odnos dve strane pripisuje politici predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
„Drina nikada nije bila granica jednog naroda, iste vere, jezika, istorije i pamćenja. Danas Srbija i Republika Srpska dišu i žive kao jedno, a velika zasluga za to pripada Aleksandru Vučiću, koji je razumeo da se administrativne granice poštuju, ali da ne moraju biti zidovi među Srbima”, naveo je Dodik.
U istoj objavi je dodao da je „njen najlepši simbol srpska trobojka”, uz poruku: „Živela Srbija! Živela Republika Srpska”. Dodik u objavi ukazuje i da postoji nešto starije i snažnije od administrativnih granica, pripadnost jedinstvenom srpskom identitetu koji, kako navodi, prevazilazi crte povučene sa strane.
Karan: trobojka kao znak trajanja
Predsednik Republike Srpske Siniša Karan dao je povodom praznika izjavu agenciji Srna, u kojoj srpsku zastavu opisuje kao simbol istorijskog kontinuiteta.
„Srpska trobojka je znak našeg istorijskog trajanja, u njoj prepoznajemo pobjede i stradanja, ustanke i oslobođenja, borbu protiv fašizma i nacizma, kao i generacije koje su čuvale pravo srpskog naroda na ime, identitet i slobodu”, istakao je Karan.
Karan je dodao da sloboda za srpski narod „nikada nije bila nešto što se podrazumijeva”, i da je zato „očuvanje Republike Srpske trajna politička i istorijska odgovornost”. Prema njegovim rečima, zajedničko obeležavanje datuma od nacionalnog značaja pokazuje da zajedničko pamćenje dva entiteta ne zavisi od toga gde ko živi.
Šta ovo znači za odnose Beograda i Banjaluke
Karan je izjavu za Srnu iskoristio i da poveže praznik sa širim tokom saradnje: naveo je da politika koju vode on i Vučić drži odnose dve strane na „najvišem nivou” i da zahvaljujući njoj podrška Srbije stiže u opštine i gradove Republike Srpske, ali i u sredine u Federaciji BiH u kojima živi srpski narod. Kao okvir za tu saradnju pomenuo je Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, usvojenu na Svesrpskom saboru, dokument koji politička retorika obe strane od tada koristi kao referentnu tačku.
Za Srbiju je večerašnji program u „Boriku” zato više od jednog praznika u kalendaru: to je prilika da se javno, uz prisustvo oba premijera, potvrdi kontinuitet politike koja poslednjih godina povezuje Beograd i Banjaluku putevima, privredom i institucijama, kako je to u svojoj izjavi formulisao i sam Karan. Da li će nešto od te saradnje dobiti i konkretan novi oblik, u vidu sporazuma ili najave, ostaje otvoreno do večerašnjeg govorničkog dela svečanosti u dvorani „Borik”.



