BiH nema dovoljno deminera: razminiranje do 2045. godine
Broj deminera u Bosni i Hercegovini prepolovljen je od pandemije, donacije presušuju zbog rata u Ukrajini, a bez novog zakona o finansiranju razminiranje bi moglo potrajati do 2045. godine.

Bosna i Hercegovina i više od tri decenije posle rata i dalje ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine, dok se broj ljudi osposobljenih za protivminsko delovanje gotovo prepolovio u odnosu na period pre pandemije korona virusa. Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 kvadratna kilometra, a do sada je očišćeno tek oko 18 kvadratnih kilometara. Novi nacrt zakona o protivminskom delovanju trebalo bi prvi put sistemski da poveže stabilno domaće finansiranje razminiranja sa uređenjem radnog, socijalnog i penzionog statusa deminera, ali dokument je i dalje u proceduri, bez izvesnog datuma usvajanja.
Brojke pokazuju koliko je razlika između planiranog i mogućeg tempa velika. Plan za period od 2027. do 2032. predviđa vraćanje oko 55 kvadratnih kilometara godišnje u bezbednu upotrebu, dok BHMAC procenjuje da bi uz stabilno finansiranje godišnji kapacitet mogao porasti na 75 do 80 kvadratnih kilometara. Za cilj od 75 kvadratnih kilometara godišnje potrebno je oko 61 milion konvertibilnih maraka. Sadašnje deminerske organizacije realizuju oko 50 do 55 kvadratnih kilometara godišnje, a za značajnije povećanje kapaciteta trebalo bi najmanje godinu do dve, da bi se angažovali dodatni demineri i nabavila oprema. U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje zakona, BHMAC procenjuje da bi BiH proces mogla završiti do kraja 2036. godine. Ako zakon ne bude donesen, a donatorska sredstva nastave da nestaju, kraj procesa mogao bi se pomeriti sve do 2045. godine.
Ključna novina u nacrtu je obaveza da institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt izdvajaju najmanje 0,2 odsto svojih budžetskih sredstava za protivminsko delovanje. Prema proceni Ministarstva civilnih poslova BiH, zasnovanoj na budžetu za 2026. godinu, taj zakonski minimum obezbedio bi oko 60 odsto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara, dok bi ostatak i dalje morao da dođe iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći. Ministarstvo finansija i trezora BiH izračunalo je da bi samo 0,2 odsto budžeta institucija BiH za 2026. godinu iznosilo 3,161 milion konvertibilnih maraka. Državni nivo je već počeo da povećava sopstveno učešće: Vijeće ministara BiH je za period 2025. do 2027. godine odobrilo višegodišnji projekat sufinansiranja razminiranja vredan dva miliona konvertibilnih maraka, po 650.000 u prve dve godine i 700.000 u 2027.
Iz Ministarstva civilnih poslova upozoravaju da sam propis neće rešiti problem ako se ne promeni način rada. “Zakon sam po sebi neće razminirati Bosnu i Hercegovinu”, navode iz Ministarstva, ističući da iza propisa moraju stajati stabilan novac, dovoljan broj obučenih ljudi, tehnički kapaciteti, koordinacija i odgovornost za rezultat.
Pad međunarodne pomoći dodatno komplikuje računicu. Iz UNDP BiH je potvrđeno da je poslednjih godina došlo do značajnog pada donatorske pomoći, što potvrđuje i povlačenje organizacija koje su godinama učestvovale u protivminskim aktivnostima, uključujući Norwegian People’s Aid i Mines Advisory Group. BHMAC kao jedan od razloga navodi i rat u Ukrajini, budući da je deo međunarodnih sredstava preusmeren tamo. BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova Evropske unije i sredstva Svetske banke za razminiranje desne obale Save, ali iz BHMAC-a upozoravaju da posle završetka tih projekata više ne očekuju direktne grantove Evropske unije i Svetske banke u dosadašnjem obimu.
“Teško je zamisliti uspešan i održiv završetak procesa bez kvalitetnih i stabilnih operativnih kapaciteta. Ljudi su ključni resurs u procesu deminiranja, zbog čega su njihov status, bezbednost, profesionalni razvoj i dugoročna perspektiva među osnovnim uslovima za kvalitetno i kontinuirano sprovođenje procesa”, poručuju iz UNDP-a.
Iza brojki stoje i ljudi koji taj posao rade decenijama. U BiH danas ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je pre pandemije bilo više od 2.000. Federalna uprava civilne zaštite u sektoru za organizaciju deminiranja ima ukupno 124 zaposlena, od čega 59 deminera, osam vođa timova i devet medicinara, dok u Republici Srpskoj na tim poslovima trenutno radi 70 pripadnika, uglavnom starijih od 40 godina. BHMAC upozorava i da deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH nedostaje oko 60 ljudi, što odgovara kapacitetu osam do deset timova.
“To jasno ukazuje na prirodnu smenu generacija i potvrđuje da je privlačenje mladih ljudi u ovu visokorizičnu profesiju realan izazov za budućnost”, navode iz Republičke uprave civilne zaštite RS, dodajući da bi bolji uslovi rada pomogli da se taj trend promeni.
Deminer iz Tuzle Amir Mehanović, koji se ovim poslom bavi od 1997. godine, tvrdi da ga sami uslovi koje deminer mora da ispuni jasno svrstavaju među najrizičnija zanimanja, uz obavezne zdravstvene i psihološke preglede i dodatno osiguranje za slučaj povrede ili smrti. Problem, kaže on, nastaje kada taj rizik treba pretočiti u radna i penzijska prava, jer su beneficije ranije bile vezane samo za formalnu poziciju deminera, iako su istom riziku izloženi i vođe timova, vodiči pasa i drugo operativno osoblje. Deo sektora je u prvim posleratnim godinama radio i bez prijavljenog staža. O sopstvenom iskustvu Mehanović govori direktno: “Ja, po svim standardima, psihološki ne bih smio ovoliko dugo raditi u deminiranju.”
Nacrt zakona je prošao e-konsultacije, a Ministarstvo civilnih poslova je već pribavilo mišljenja Ministarstva odbrane, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva pravde, Direkcije za evropske integracije, Komisije za deminiranje, Vlade Federacije BiH i Vlade Brčko distrikta, kao i zaključak Vlade Republike Srpske. Vlade FBiH i Brčko distrikta nisu imale primedbi na predloženo izdvajanje od najmanje 0,2 odsto budžeta. Trenutno se čekaju mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora BiH, nakon čega bi nacrt trebalo da bude upućen Vijeću ministara BiH. Iz Republičke uprave civilne zaštite RS poručuju da se tekst još usaglašava i da je prerano govoriti o konačnim rešenjima, tako da datum kada će zakon stići pred poslanike i dalje ostaje otvoren.



