Obilaznica Budve: pripremni radovi kreću 5. oktobra
Vlada Crne Gore odobrila je pripremne radove na deonici Markovići-Lastva Grbaljska, vrednoj 237,47 miliona evra, a ceremonija je zakazana za ponedeljak u 12.30.

Za vozače iz Srbije koji letovanje provode na crnogorskom primorju, obilaznica Budve je projekat čiji se učinak meri upravo u onim letnjim kolonama zbog kojih se gradi. Prva faza te brze saobraćajnice dobiće u ponedeljak, 5. oktobra, svoj formalni početak: ceremonija povodom početka pripremnih radova zakazana je za 12.30 u Lastvi Grbaljskoj, a prema pisanju RTCG-a njoj će prisustvovati predstavnici Vlade Crne Gore, nadležnih institucija, međunarodnih partnera i izvođača radova.
Šta se gradi i koliko košta obilaznica Budve?
Reč je o deonici između petlji Markovići i Lastva Grbaljska, dugačkoj oko osam kilometara, odnosno oko devet kada se uračuna pristupni put. Ugovor o projektovanju i izgradnji vredi 237,47 miliona evra sa porezom na dodatu vrednost, novac dolazi iz kapitalnog budžeta, a rok za gradnju je četiri godine. Investitor.me, pozivajući se na raniju objavu državnog preduzeća Monteput, precizira da se tih 48 meseci računa od uvođenja izvođača u posao, a ne od potpisivanja ugovora ni od odluke Vlade.
Trasa je tehnički zahtevna. Prema podacima Monteputa, približno 70 odsto deonice čine objekti, uz oko 4,3 kilometra tunela i 1,4 kilometra mostova i vijadukata. Premijer Milojko Spajić je pri potpisivanju ugovora govorio o većoj brojci, a Dan ga navodi ovako:
Put od Markovića do Lastve Grbaljske, tih osam-devet kilometara gradiće se na jako zahtjevnom terenu, na kojem je čak šest kilometara mostova i tunela
Spajić je dakle govorio o šest kilometara mostova i tunela, dok Monteputovi podaci daju 5,7 (4,3 plus 1,4), a izvori razliku ne objašnjavaju. Nova veza treba da poveže magistralne puteve Podgorica-Budva i Budva-Tivat, tako da tranzitni saobraćaj zaobiđe urbano jezgro grada.
Ko je dobio posao?
Ugovor je 29. juna potpisan sa konzorcijumom koji čine Briv Construction, Herc gradnja, Hering, IPSA Institut i Shandong Foreign Economic & Technical Cooperation. Potpisali su ga generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i direktor Briv Constructiona Milan Marić. Model je „projektuj i izgradi”, što znači da isti konzorcijum priprema projektnu dokumentaciju i izvodi radove, a prva godina predviđena je za glavni projekat, potrebne saglasnosti i pripremne radove.
Stručni nadzor nad projektovanjem i gradnjom poveren je Građevinskom institutu, Centralnoj putnoj laboratoriji, sa kojom je Monteput ugovor zaključio početkom jula.
Šta znače pripremni radovi i zašto je Vlada morala da ih odobri?
Monteput se 17. septembra obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sa predlogom za davanje saglasnosti, a Vlada ju je odobrila krajem septembra. Dan prenosi da se pripremni radovi na objektima od opšteg interesa mogu izvoditi pre građevinske dozvole na osnovu člana 38 Zakona o izgradnji objekata, ako je investitor obezbedio propisani dokaz i dokaz o prihvatljivosti gradnje sa aspekta uticaja na životnu sredinu. Pribavljeno je i rešenje o saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine. Pripremni radovi obuhvataju:
- ograđivanje i obeležavanje gradilišta
- čišćenje terena i uklanjanje rastinja
- pristupne puteve i pomoćne saobraćajnice
- radne platoe, gradilišna naselja, kampove i kancelarije
- privremene priključke za struju i vodu
Zahtev za građevinsku dozvolu za samu saobraćajnicu Monteput podnosi kasnije, pa je ovo korak ka uspostavljanju gradilišta, a ne početak glavnih građevinskih radova.
Koliko država plaća pored ugovora?
Ugovorena vrednost nije ukupan trošak. Ljiljanić je u junu saopštio da je u toku eksproprijacija koja će državu koštati dodatnih oko 18 miliona evra. Javni interes za eksproprijaciju utvrđen je za nepokretnosti u katastarskim opštinama Prijeradi, Gorovići i Lastva na teritoriji Kotora, kao i Maine na teritoriji Budve.
Ministar finansija Novica Vuković tada je saopštio da će projekat biti finansiran iz kapitalnog budžeta, a Spajić je naveo da je finansijska konstrukcija obezbeđena.
Šta sledi posle prve faze?
Druga faza je poseban tender za elektromašinski deo: opremu i instalacije u tunelima, elektroenergetsku mrežu, vodovodne cevi i pumpe, sisteme za upravljanje i nadzor, saobraćajnu signalizaciju i opremu komandnog centra i baze za održavanje. Prva faza obuhvata projektovanje i izgradnju, a za drugu će, kako navodi RTCG, biti raspisan tender.
Do ceremonije postoji i jedna nepodudarnost u izvorima. Dan, pozivajući se na nezvanična saznanja lista Pobjeda, pisao je da će radovi početi početkom oktobra, dok Investitor.me u tekstu od 24. septembra beleži da u informaciji Vlade nije naveden precizan datum izlaska izvođača na teren. Termin od 5. oktobra potiče iz najave RTCG-a.



