Kovačević traži od CIK-a odgovore o glasanju posle 19 sati
Kandidat Demokratske fronte za člana Predsedništva BiH tvrdi da je izlaznost u sredinama pod vlašću HDZ-a skočila za dva sata, a rezultati su i dalje preliminarni.

Izborni rezultati u susednoj Bosni i Hercegovini još nisu konačni, a Srbija ih prati i zbog trke za srpskog člana Predsedništva, u kojoj prema najnovijem preseku Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željka Cvijanović ima 294.813 glasova, odnosno 55,50 posto, ispred Marinka Božovića sa 140.463. U hrvatskom delu iste trke izbor je dobio javno osporavanje procesa: Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte (DF) za hrvatskog člana Predsedništva BiH, izneo je 6. oktobra optužbe o izlaznosti, biometriji i nevažećim listićima.
Gde su rezultati hrvatskog dela trke?
Prema preseku CIK-a ažuriranom u 7:15 sati, sa 3.082 od 3.177 biračkih mesta u Federaciji BiH, odnosno 97 odsto, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH ima 109.827 glasova. Kovačević je drugi sa 72.128, a Zdenko Lučić treći sa 54.072. Razlika između prve i drugog iznosi 37.699 glasova. Index.hr za Kovačevića navodi 72.150 glasova, pa se dva izvora razilaze za 22 glasa.
Presek je preliminaran i u njemu još nisu uključeni glasovi poslati poštom, glasovi birača u odsustvu, mobilnih timova i diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao ni potvrđeni listići. O preliminarnom izboru Filipovićeve već smo pisali.
Šta Kovačević tvrdi o izlaznosti?
Prva primedba odnosi se na izlaznost 4. oktobra. Kovačević navodi da je u delovima zemlje u kojima HDZ BiH ima vlast ili većinu izlaznost u 17 sati bila između 30 i 33 posto, a do 19 sati je premašila 40 posto. Po njegovoj računici, to bi značilo između 70.000 i 100.000 dodatnih birača za dva sata. Svoju objavu počeo je tvrdnjom da je i lično oštećen:
„Dozvolite da mislim da smo ozbiljno pokradeni, DF i ja. Posebno sam lično pokraden”
Svoju računicu obrazložio je ovako:
„Kao primjer, nudim informaciju koju je CIK zvanično objavio o izlaznosti na dan 4. oktobra u 17 sati. Tada je u dijelovima naše zemlje, gdje je HDZ vlast ili većina, izlaznost u 17 sati bila 30-33%, a onda iznenada izlaznost prelazi 40% i to do 19 sati, što je operativno nemoguće. Pogledao sam zvaničnu informaciju CIK-a. Zašto? Ako prebrojimo takva mjesta, gdje je HDZ vlast, onda bi to izgledalo da je oko novih ili dodatnih 70-100.000 glasača ostvarilo svoje izborno pravo u samo dva sata. Da li stvarno mislite da može 70-100.000 glasača u par stotina mjesta ostvariti svoje biračko pravo u samo dva sata? Operativno? To je operativno nemoguće ili ako jeste, kažite kako”
Brojka od 70.000 do 100.000 je Kovačevićeva procena, a ne podatak CIK-a.
Šta je sporno u biometriji i glasanju posle 19 sati?
Drugi razlog je odnos između broja birača evidentiranih biometrijskom identifikacijom i broja glasačkih listića. Kovačević smatra da ručno prebrojavanje listića ne bi rešilo problem, a CIK-u je postavio pitanje šta će uraditi ako listića bude više nego birača identifikovanih biometrijom:
„Šta ako imate više glasačkih listića u odnosu na broj biometrijom utvrđenih glasača i to ide preko tih, instrukcijom rečenih 2%? Šta onda? Hoćete li radi sebe, sve žalbe na takve anomalije, formalno odbaciti ili ćete ih uzeti u obzir? Hoćete li organizirati nove izbore na tim spornim mjestima, poništiti rezultate ili verifikacijom srušiti demokraciju”
Kovačević priznaje da biračima koji se u 19 sati već nalaze u redu mora biti omogućeno da glasaju. Kako piše Index.hr, to je dozvoljeno zakonom. Ipak tvrdi da podaci biometrijskog sistema i skenera pokazuju glasanje na pojedinim mestima skoro do ponoći. Postavio je i pitanje da li su birači na mesta stizali organizovano posle 19 sati, a ne čekali u redu:
„Hoćete li prihvatiti da nije bio red ispred biračkog mjesta, nego je neko organizirano slao birače nakon 19 sati, a da su to eventualno kao fol nestranački odbori prihvaćali? Je li takvo nešto stvar činjeničnog stanja ili preglasavanja, što CIK eventualno prihvata mimo važećeg zakona?”
Koliko je nevažećih listića?
Kovačević navodi da je nevažećih listića ukupno oko 350.000, od čega oko 60.000 samo za Predsedništvo BiH. U izjavi koju je prenela agencija FENA nije preciziran skup listića na koji se prva cifra odnosi. U preseku CIK-a od 7:15 obrađeno je 824.292 listića, od kojih je 791.708 važećih, dakle 32.584 nevažeća, ali taj presek ne obuhvata sva biračka mesta ni sve vrste glasanja.
Kovačević je o šezdeset hiljada listića rekao:
„Na kraju, 350.000 nevažećih glasačkih listića je čudno, vidio sam neko lavabo objašnjenje, ali 60.000 nevažećih glasačkih listića samo za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je ozbiljno čudno, gdje je glasanje jednostavno i gdje obrazloženje uopće ne drži vodu. Šta sa tim, što cjelokupno mijenja ishod izbora? Hoće li opet biti ona situacija, vi to odbijete i to ostane kao nedemokratsko stanje, ali vi ste sebe formalno zaštitili? Ja to zovem, sistem štiti sam sebe, svjestan nepravilnosti. Mogao bi neko i krivičnu prijavu zaraditi. Do vas i vaše odluke je ovo”
Šta traži od CIK-a?
Kovačević je naglasio da u potpunosti podržava novi sistem glasanja i elektronskog prebrojavanja, ali da su, kako je naveo, ostala pitanja koja mogu promeniti sliku rezultata. Od CIK-a očekuje da postupi po zakonu, a najavio je da će svaka manipulacija biti evidentirana i pravno razmotrena. Izjavu je zaključio rečenicom:
„Sistem koji štiti sam sebe nije sistem”
CIK BiH nastavlja da ažurira podatke, a zvanična stranica komisije rezultate Opštih izbora 2026. i dalje vodi kao preliminarne. Odgovor CIK-a na Kovačevićeve navode nismo pronašli.



