Ustavni sud BiH ukinuo zabranu simbola Armije RBiH u Srpskoj
Sud je utvrdio da član 359b Krivičnog zakonika RS nije u skladu sa Ustavom BiH i poništio izjavu Željke Cvijanović o vitalnom interesu. Dodik: neka probaju.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je da odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske o kažnjavanju isticanja simbola Armije RBiH nije u skladu sa Ustavom BiH. Odluka se tiče entiteta uz Drinu, u neposrednom susedstvu Srbije, a reakcije iz Republike Srpske stigle su istog popodneva, 20. novembra.
Šta je Ustavni sud BiH utvrdio o simbolima Armije RBiH?
Na plenarnoj sednici održanoj 19. i 20. novembra sud je zaključio da član 359b Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu sa članovima I/2. i III/3.b) Ustava BiH. Taj član je propisivao kažnjavanje javnog isticanja, prikazivanja, nošenja, proizvodnje, umnožavanja ili stavljanja u promet zastava, simbola, oznaka, pozdrava i parola kojima se promoviše ili veliča Armija RBiH.
Zahteve za ocenu ustavnosti podnelo je jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i član Predsedništva BiH Denis Bećirović i Denis Zvizdić. Ranije je SDA zbog iste zabrane podnela apelaciju. Ustavni sud Republike Srpske ranije je ocenio da tim zakonom nije povređen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
U obrazloženju sud navodi da propisi Republike BiH o izgledu i upotrebi simbola Armije RBiH i dalje važe na osnovu ustavnog načela kontinuiteta. Narodna skupština Republike Srpske, naveo je sud, nije nadležna da odlučuje o prestanku važenja pravnih akata institucija Republike BiH. Armija RBiH sa svojim vojnim nasleđem čini deo Oružanih snaga BiH, a odgovarajući pešadijski pukovi imaju obavezu da ističu pripadajuća obeležja. Puni tekstovi odluka biće objavljeni naknadno.
Kako je pao veto Željke Cvijanović?
Na istoj sednici sud je u celini stavio van snage izjavu srpske članice Predsedništva BiH Željke Cvijanović o povredi vitalnog interesa Republike Srpske i odluku Narodne skupštine RS kojom je ta izjava potvrđena. Utvrđeno je da obe nisu u skladu sa članom V/2.d) Ustava BiH.
Hronologija spora je kratka. Predsedništvo BiH je 29. juna 2026. bez konsenzusa donelo odluku o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Cvijanović je 1. jula pokrenula mehanizam zaštite vitalnog interesa, a Narodna skupština RS je 7. jula potvrdila njenu izjavu. Posle odluke suda ostaje na snazi odluka Predsedništva od 29. juna.
RTRS u svom izveštaju podseća da se Ustavni sud BiH više puta bavio ovom temom i da se posle apelacija svaki put oglašavao nenadležnim za Aneks 8 Dejtonskog sporazuma, kojim su uređeni rad i imenovanje komisije.
Sud je razmatrao i zahtev Željka Komšića za ocenu pojedinih odredbi ustava Federacije BiH i Republike Srpske o mehanizmu zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Zaključio je da osporeni amandmani nisu u suprotnosti sa Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama.
Šta poručuju Dodik, Cvijanović i Minić?
Predsednik SNSD-a Milorad Dodik reagovao je na konferenciji za novinare. „Da 100 ustavnih sudova dođe, neće nijednu zastavu Armije RBiH postaviti u Republici Srpskoj, neka probaju“, rekao je Dodik, prenosi RTRS. Dodao je: „Ovo je ustavno pravo srpskog naroda i Republike Srpske. Ne može se volja srpskog naroda osporiti.“ Odluku suda opisao je rečima: „Ja vam garantujem. Ovo je tipična muslimanska zavjera za rušenje Republike Srpske.“
Cvijanović je za RTRS ocenila da je Ustavni sud BiH izvršio udar na ustavni poredak, a za Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika poručila je: „Te komisije neće biti, ako se nastavi ovako.“
Savo Minić oglasio se na mreži X, a RTRS prenosi njegovu poruku:
Narodna skupština Republike Srpske nije institucija čije se odluke mogu politički ignorisati. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa jedan je od temelja dejtonskog ustavnog uređenja.
U istoj objavi Minić poručuje i da će Republika Srpska svoja prava i nadležnosti braniti „odlučno, institucionalno i u skladu sa Ustavom“.



