Tesla širi robotaksi mrežu i sklanja nadzornike iz vozila
Tesla proširuje robotaksi vožnje po Teksasu i Kaliforniji, a iz pojedinih vozila počinje da sklanja bezbednosne nadzornike. Mask obećava mrežu po celoj zemlji do kraja godine.

- Tesla je 22. januara 2026. pokrenula javne robotaksi vožnje bez bezbednosnog nadzornika u Ostinu; krajem 2025. postojalo je samo interno testiranje sa zaposlenima.
- Robotaksiji voze u 2 oblasti, Ostinu i zalivu San Franciska, a Ostin napreduje brže.
- Mask cilja mrežu po celoj zemlji do kraja 2026., dok masovna proizvodnja Cybercaba tek treba da krene.
Da li auto bez čoveka za volanom već vozi mušterije po američkim gradovima? Da, i to ne kao demonstracija nego kao usluga koju možeš da naručiš. Tesla je 22. januara 2026. u Ostinu pokrenula prve javne vožnje bez bezbednosnog nadzornika u vozilu. Pre toga, krajem 2025, postojalo je samo interno testiranje sa zaposlenima, a ne javne vožnje bez nadzornika.
To je velika promena u praksi. Do sada je u robotaksiju gotovo uvek bio neko od kompanije, makar da posmatra i preuzme kontrolu ako nešto pođe naopako. Sklanjanje te osobe znači da Tesla veruje sopstvenom softveru dovoljno da pusti vozilo samo na ulicu. Kompanija to za sada radi selektivno, na rutama i u uslovima koje smatra najsigurnijim, a ne preko noći u celom voznom parku.
Gde robotaksiji već voze?
Usluga radi u dve oblasti. Prva je Ostin u Teksasu, gde program napreduje primetno brže, i druga je šire područje zaliva San Franciska u Kaliforniji. Razlika u tempu nije slučajna. Teksas ima labaviju regulativu za autonomna vozila, pa Tesla tamo lakše širi flotu i menja pravila igre iz nedelje u nedelju. Kalifornija je opreznija, sa više provera i papirologije pre nego što auto sme da vozi bez čoveka.
Za korisnika razlika je jednostavna. U Ostinu je šansa da naručiš vožnju bez nadzornika veća, dok je u zalivu proces sporiji i kontrolisaniji. Tesla iz ta dva tržišta uči različite stvari, gusti gradski saobraćaj na jednoj strani i regulatorne prepreke na drugoj.
Ono što vredi reći jeste da ovo i dalje nije usluga dostupna bilo kome bilo gde. To su pilot zone, ne nacionalna mreža. Mask voli da govori o brojkama koje tek dolaze, ali stvarna mapa pokrivenosti danas je mala i lokalna.
Šta sve još fali do mreže koju Mask obećava?
Elon Mask je najavio robotaksi mrežu rasprostranjenu po celoj zemlji do kraja 2026. Za taj cilj nedostaje nekoliko krupnih delova slagalice. Prvi je vozilo. Cybercab, model bez volana i papučica koji je zamišljen baš za ovu uslugu, tek treba da uđe u masovnu proizvodnju, a to se očekuje tokom ove godine. Bez dovoljno vozila nema ni gusta mreža.
Drugi deo je zakon. U Kaliforniji važeći regulatorni okvir (DMV i CPUC) već zahteva bezbednosnog vozača u vozilu, što direktno usporava uklanjanje nadzornika van Teksasa. Tesla se oslanja na to da će regulativa pratiti tehnologiju, ali to nije zagarantovano i ume da varira od države do države.
Treći deo je poverenje. Kompanija sklanja nadzornike postepeno jer svaki incident bez čoveka u kolima nosi mnogo veću težinu, i pravnu i medijsku. Tempo širenja zato neće zavisiti samo od softvera nego i od toga koliko mirno prođu prve nedelje vožnji bez čoveka unutra.
Naša preporuka je da rok kraja 2026. posmatrate kao ambiciju, ne kao raspored. Tesla je u praksi pomerala slične datume i ranije. Ono što je novo i opipljivo jeste da auto bez nadzornika već vozi prave mušterije, makar u dva grada.
Da li biste seli u taksi bez čoveka za volanom da prođe kroz vaš grad, ili biste sačekali još koju godinu podataka?



