Agencija podnela krivičnu prijavu protiv Šapića
Prijava je podneta Višem javnom tužilaštvu u Beogradu u januaru, posle provere imovine koju je Agencija pokrenula 2018. Predmet je tajan, a nepravilnosti nisu navedene.

Agencija za sprečavanje korupcije podnela je krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića. Prijava je stigla do Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u januaru 2026, ali javnost za nju do danas nije znala. Prvi je o njoj danas, 19. novembra, izvestio portal Balkanske istraživačke mreže Srbije (BIRN), koji potpisuje novinarka Ivana Milosavljević.
Prijava je ishod vanredne provere Šapićevog izveštaja o imovini i prihodima. Agencija je tu proveru pokrenula još 2018, što znači da je trajala više od sedam godina.
Šta je Agencija odgovorila?
Agencija nije navela koje je nepravilnosti utvrdila, niti na koju se imovinu i prihode prijava odnosi. U odgovoru BIRN-u opisala je samo tok postupka:
„Tokom sprovođenja postupka vanredne provere Agencija je pribavljala podatke od organa javne vlasti i pravnih lica koja raspolažu podacima od značaja za proveru. Nakon pribavljanja i analize prikupljene dokumentacije stekli su se uslovi za podnošenje izveštaja/prijave, koju je Agencija podnela Višem javnom tužilaštvu u Beogradu“, navodi se u odgovoru Agencije.
Iz toga proizlazi da je prijava podneta tek pošto je Agencija prikupila dokumentaciju od drugih državnih organa i pravnih lica. Šta je u toj dokumentaciji pronađeno, ostaje nepoznato.
Šta se zna o predmetu u tužilaštvu?
Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je postupak u toku i da je predmet označen kao tajan. Zbog oznake tajnosti tužilaštvo ne daje podatke o samom postupku, pa se ne zna ni u kojoj je fazi predmet. Nije poznato ni da li je tužilaštvo već preduzelo neku radnju po prijavi. Pre pravosnažne odluke važi pretpostavka nevinosti, a prijava Agencije sama po sebi ne znači da je krivično delo utvrđeno.
Šapićeva reakcija na prijavu za sada nije poznata.
Vila u Trstu i imovinski karton
Slučaj Šapićeve imovine u javnosti je postao poznat početkom 2023, kada su BIRN i nedeljnik Vreme objavili istraživanje o njegovoj vili u Trstu, u Italiji. Prema kupoprodajnom ugovoru i podacima iz italijanskog katastra, Šapić je u maju 2018, dok je bio predsednik opštine Novi Beograd, kupio imanje za 820.000 evra. Objekat ima oko 400 kvadratnih metara, 13 prostorija, garažu, deo šume i prilazni put.
U imovinskoj karti koju je Agenciji predao u januaru 2019, kao novu imovinu naveo je stan od 150 kvadratnih metara.
Šapić je tada negirao da je pokušao da prikrije imovinu. Tvrdio je da je nekretninu prijavio Agenciji i da joj je dostavio kupoprodajni ugovor. Kasnije je izjavio da je obrazac o imovini i prihodima, u kome stoji stan od 150 kvadrata umesto vile od 400, popunila njegova sekretarica, a da ga je on samo potpisao.
Tužbe protiv BIRN-a
U martu 2023. Šapić je protiv BIRN-a podneo dve tužbe i tražio ukupno 12 miliona dinara odštete. Tvrdio je da su mu objavljenim tekstovima o imovini povređeni čast i ugled i da je pretrpeo duševne bolove. U tužbi je naveo da su objavljene neistinite informacije.
BIRN je tužen i zbog istraživanja o spornom ozakonjenju objekta na Bežanijskoj kosi. Šapić je osporavao navode o nelegalnoj dogradnji i nepravilnostima u postupku ozakonjenja. BIRN te postupke ocenjuje kao strateške tužbe protiv javnog učešća, kojima se novinari i mediji izlažu pravnom i finansijskom pritisku zbog izveštavanja o pitanjima od javnog interesa. Sudski postupci po tim tužbama traju i u 2026.
Šta sledi?
Odluka o tome da li će biti podignuta optužnica ili će prijava biti odbačena sada je u rukama Višeg javnog tužilaštva u Beogradu. Dok je predmet tajan, javnost može da računa samo na ono što saopšte Agencija ili tužilaštvo.



