Peticija za srpski jezik u Crnoj Gori: 16.000 potpisa
Matica srpska u Crnoj Gori traži izjednačavanje srpskog sa crnogorskim, a dva potpredsednika Vlade je podržavaju. Demokratska partija socijalista navodi ustavne prepreke.

Status srpskog jezika u Crnoj Gori, gde ga prema podacima peticije govori 43,18 odsto stanovništva, postao je predmet političkog spora koji se neposredno tiče i Srbije, jer je reč o najzastupljenijem maternjem jeziku u susednoj državi koja je na pragu Evropske unije. Peticiju za njegovo izjednačavanje sa crnogorskim, koju je pokrenuo predsednik Matice srpske u Crnoj Gori Dušan Krcunović, prethodnih dana su predali Skupštini Crne Gore i njenom Ustavnom odboru, a već su stigle reakcije vlasti i opozicije.
Šta traži peticija i ko je pokrenuo?
Inicijativu je pokrenuo prof. dr Dušan Krcunović, predsednik Matice srpske, Društva članova u Crnoj Gori. Tekst traži da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim, drugim po zastupljenosti, i to u unutrašnjem pravnom poretku i u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Potpisivanje je elektronsko i traje do 15. januara.
Podaci o broju potpisa dolaze od učesnika i medija, i ne poklapaju se u svim detaljima. Novosti navode da peticija već ima 16.000 potpisa. Marko Kovačević, predsednik opštine Nikšić i funkcioner Nove srpske demokratije, rekao je da je za nešto više od sat vremena prvog dana skupljeno traženih 6.000 potpisa, dok poslanik Demokrata Nikola Rovčanin govori o “nekoliko sati”. Obojica navode da je za nepuna 24 sata peticiju potpisalo više od 15.000 ljudi.
Ko je podržao inicijativu?
Podršku su izrazile Nova srpska demokratija i Demokratska Crna Gora, a javno su se založila i dva potpredsednika Vlade. Momo Koprivica je u objavi na mreži X poručio da srpski jezik nije uvezen, već je jezik ljudi koji žive u Crnoj Gori, i da ima duboke istorijske i kulturne korene u toj državi. Dodao je:
“Zato podržavam inicijativu za ravnopravnost srpskog jezika”
Koprivica je rekao i da su bazične vrednosti iznad politike:
“Bazične vrijednosti jesu i moraju biti iznad politike, naročito partijske. Jezička ravnopravnost je evropski standard i neodvojivi dio demokratskog društva”
Podsetio je da inicijativa stiže u vreme obeležavanja Njegoševog dana, kada je, kako je naveo, Njegoš 1836. štampao “Srbski bukvar radi učenja mladeži crkovnomu i građanskomu čitanju”, a 1838. “Srpsku gramatiku sastavljenu za crnogorsku mladež”.
Budimir Aleksić, potpredsednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa verskim zajednicama, rekao je za RTCG da očekuje ishod drugačiji od ranijih pokušaja:
“Nadamo se da ćemo imati epilog ovog puta, kada to pokreće ustanova koja nije dio političkog spektra. Dakle, ovo sad pokreće jedna naučna kulturna institucija. Pretpostavljam da će oni obezbijediti većinu u Skupštini i da ćemo ovog puta imati više sreće kao subjekti koji tome teže već evo 20 godina, čiji je, naravno, zahtjev jasna pozicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore, onako kako to zaslužuje i onako kako su to građani na popisu jasno iskazali. Puna podrška za ovu inicijativu”
Kovačević je za Novosti rekao da je srpski jezik “prirodna stvar u Crnoj Gori”, što, kako je naveo, pokazuju rezultati popisa, istorija i tradicija ovog prostora, pa i institucionalno pamćenje države. Po njegovom mišljenju, država treba da nađe načina da u budućnosti uvaži mesto srpskog jezika, uz prestanak institucionalne diskriminacije koju je, tvrdi on, uspostavio raniji režim. Poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić ocenila je da je inicijativa “više od peticije”, jer se tiče građanskih i ljudskih prava. Rovčanin je rekao da je peticiju potpisao i kao građanin i kao poslanik:
“Smatram da je inicijativa osnovana, ona je na mjestu”
Zašto DPS tvrdi da peticija ne može da promeni Ustav?
Demokratska partija socijalista smatra da je reč o pokušaju nasilne promene ustava i dovođenja građana u zabludu u svrhu izborne kampanje. Potpredsednica DPS i poslanica Aleksandra Vuković Kuč tumači da se peticija oslanja na član 15 Ustava, koji uređuje način pristupanja Evropskoj uniji, i da on ne daje ovlašćenje za izmenu člana 13, kojim je crnogorski određen kao službeni jezik. Za radio RTCG rekla je:
“U Evropu ulazimo sa svojim imenom, svojim jezikom i svojim dostojanstvom. Član 15. Ustava uređuje način pristupanja Evropskoj uniji, a ne daje ovlaštenje za promjenu ustavnog statusa jezika. Ne može se članom 15. preskočiti član 13. pa se praviti da član 157. ne postoji. Ustav se čita u cjelini, a ne prema potrebama Mandićeve i kampanje njegove družine. Za promjenu statusa jezika potrebni su dvotrećinska većina u Skupštini i podrška najmanje tri petine svih birača na referendumu. I sam član 157. zaštićen je istim referendumskim uslovom. Dakle, nema parlamentarne prečice, nema koalicionog dogovora koji može zamijeniti odluku građana. Ustavni odbor mora odbaciti zahtjev da se taj postupak zaobiđe”
Prema istom tumačenju, za izmenu člana 13 potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, a promena postaje konačna tek ako je na državnom referendumu podrži najmanje tri petine svih birača. Vuković Kuč je u novom obraćanju, koje je prenela RTCG, poručila da je crnogorski službeni jezik suverene Crne Gore i da njegovo ime predstavlja znamenje državnosti, a ne pretnju bilo čijem identitetu. Napomenula je i da DPS poštuje srpski jezik i pravo građana da svoj jezik nazivaju srpskim, a o promeni statusa jezika peticijom rekla je:
“Ustav, međutim, nije koalicioni sporazum.”
Šta kažu Cetinje i Brisel?
Fakultet za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja pozvao je Skupštinu i Ustavni odbor da inicijativu odbace kao ustavno nedopustivu, a Vladu i sve parlamentarne stranke da se o njoj jasno izjasne. U obrazloženju stoji:
“Uprkos imenu, ta inicijativa radi protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. U završnici pristupnog procesa njeni autori otvaraju pitanje službenog jezika i vezuju ga za ugovor o pristupanju, pa najvažniji državni posao ove generacije pretvaraju u taoca identitetskog spora. Ko danas otvara član 13 Ustava, zatvara Crnoj Gori vrata EU”
Novosti u istom tekstu pišu da zvanični Brisel, prema njihovim navodima, razmatra mogućnost privremenog odstupanja od pravila ako Crna Gora na vreme ne prevede sve zakone Evropske unije, uključujući korišćenje nekog od zvaničnih jezika EU umesto crnogorskog. Ta tvrdnja nije potvrđena u drugim tekstovima koje smo pregledali, pa je treba čitati kao navod tog medija.
Peticija ostaje otvorena za potpise do 15. januara, kada će biti poznat konačan broj potpisnika, a tekst koji je predat Ustavnom odboru čeka odluku poslanika.



