Besent traži dizel od Evrope, NIS ima licencu do 30. oktobra
Vašington razmatra zabranu izvoza dizela, a cena u SAD je 6,5276 dolara po galonu. Za Srbiju odlučuju licenca NIS-u i snabdevanje preko Janafa.

Prosečna cena dizela u SAD iznosila je u utorak, tokom nedelje Generalne skupštine UN, 6,5276 dolara po galonu (oko 1,72 dolara po litru), prema podacima udruženja AAA. Uz takve cene ministar finansija Skot Besent pozvao je evropske zemlje da odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe dizela, a predsednik Donald Tramp kaže da bi to Evropi mogao i da zatraži. Za Srbiju, gde se nafta uvozi i prerađuje preko NIS-a, ta priča stiže istog dana kad i ocena ekonomiste o novoj američkoj licenci za kompaniju.
Šta tačno traži Vašington od Evrope?
Besent je na društvenim mrežama napisao da evropske zemlje treba „odmah da stave na raspolaganje dodatne zalihe“, uz argument da američki farmeri, kamiondžije i kompanije ne treba da „nose teret“ dok cene skaču. Novinari su potom pitali Trampa hoće li to zaista tražiti od Evrope, a on je odgovorio da bi „mogli“. Istovremeno razmatra zabranu američkog izvoza dizela, koji se kreće između 1,2 i 1,5 miliona barela dnevno.
Prema Reuteru, koga prenosi Oilprice, Tramp je tokom nedelje Generalne skupštine UN rekao da je pred svojim saradnicima zatražio da se dizel ne šalje u inostranstvo. Besent je pre toga izjavio da administracija procenjuje koliko bi takva zabrana bila delotvorna i da li bi bila delimična ili potpuna. Predlog zakona o zabrani izvoza podneo je poslanik Tim Burchett, a podržao ga je lider republikanske većine u Senatu Džon Tun. Ministar energetike Kris Rajt i ministar unutrašnjih poslova Dag Bergam protive se, jer zabranu vide kao lošu ideju koja bi se na kraju obila o glavu samim SAD. Senator iz Aljaske Den Salivan traži privremenu pauzu u izvozu da bi se obnovile rezerve pre zime.
Pozadina je politička i ratna. Biznis.rs navodi da cene goriva rastu širom sveta od početka američko-izraelskog rata protiv Irana u februaru, kada je zatvoren Ormuski moreuz, kroz koji je prolazila petina svetske nafte i gasa. U novembru su izbori za Kongres, a Tramp u narednim nedeljama obilazi zemlju u kampanji za Republikance. Oilprice dodaje da Tramp rast cena u SAD pripisuje ukrajinskim napadima dronovima na ruske rafinerije, nakon kojih je Rusija uvela zabranu izvoza sopstvenog dizela.
Kako odgovara Evropa?
Britanski zvaničnici razgovarali su juče sa evropskim partnerima o mogućem oslobađanju rezervi dizela, kao odgovoru na potencijalnu američku zabranu. Evropska komisija je saopštila da vodi mnogo razgovora i sastanaka oko dizela, uključujući „kontakte na visokom nivou“ sa američkom administracijom. Pritisak stiže i iz Azije: kineske rafinerije zaustavile su u oktobru izvoz dela naftnih proizvoda, jer Peking daje prioritet snabdevanju domaćeg tržišta.
Ekonomista Veljko Mijušković za RTS objašnjava da se dizel razlikuje od ostalih derivata, jer je Evropa od 2009. zatvorila ili prenamenila oko 30 od otprilike sto rafinerija. Po njegovoj oceni, ovo nije ponavljanje prvog talasa krize:
„Za razliku od prve faze krize, kada je cena nafte na globalnom nivou bila dizana kao posledica psihološkog faktora na berzama, sada već govorimo o realnim fizičkim nestašicama. Dodatno imate situaciju da određene zemlje, poput Kine i Ruske Federacije, a sada se i na nivou SAD razmatra da ograniče ili zabrane izvoz dizela, što će značajno smanjiti globalnu ponudu.“
Rusija je ograničenje izvoza dizela produžila do kraja oktobra. Mijušković ne očekuje da će doći do „nekih ozbiljnijih globalnih poremećaja“ ako Amerika ipak uvede zabranu, a upozorava da bi se posledice odluke vratile samom američkom tržištu: „Čak i da se desi da Sjedinjene Američke Države donesu takvu odluku, negativne reperkusije te odluke vratile bi se kao bumerang tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Ekonomija je globalno uvezana.“
Šta je sa NIS-om i Janafom?
NIS je dobio novu američku licencu i može normalno da posluje do 30. oktobra, što mu omogućava uvoz i preradu sirove nafte, transakcije i prodaju na tržištu. Mijušković to ocenjuje kao dodatno vreme, a ne kao rešenje:
„Ovo je samo jedna vrsta predaha. Ne očekuje se ništa spektakularno sa naše strane, budući da smo mi već sve što je moglo da se uradi uradili. Ovo je jedna prilično nezavidna situacija gde mi čekamo rasplet tuđih dogovora, konkretno ruske i mađarske strane.“
Prema RTS-u, za rad NIS-a podjednako je važno i produženje licence Janafu, kroz koji stiže najveći deo sirove nafte. Izvori koje smo pregledali ne navode do kada ta licenca važi. Mijušković o toj ruti kaže:
„To je, rekli bismo, žila kucavica za proces snabdevanja, s obzirom na to da gro sirove nafte upravo dolazi preko Janafa. Ono što je važno jeste da u periodu koji sledi, pored rešenja pitanja NIS-a, imamo dodatni zadatak, da diversifikujemo i rute snabdevanja. Znači, da ne samo imamo alternativne izvore, već i alternativne rute.“
Kao povoljniju okolnost on izdvaja produžetak gasnog aranžmana sa Rusijom do kraja godine. Rok za pregovore o NIS-u ne prognozira, jer, kako kaže, formalno i dalje traju.
Koliko dugo država može da drži cene?
Za domaće pumpe Mijušković navodi tri alata: puštanje dela rezervi na tržište, smanjivanje akciza i ograničavanje marži. Svaki ima fiskalnu cenu, jer država odustaje od dela budžetskih prihoda. Biznis.rs rat u Iranu vezuje za februar, a Mijušković kaže da je kriza nastupila u martu i da se tada govorilo o izdržljivosti od najviše šest meseci:
„Nema besplatnog ručka. Država je za sada čak pokazala i veći stepen mogućnosti nego što je inicijalno bilo planirano. Sve ove mere se i dalje produžavaju. Kada je kriza nastupila u martu, bilo je reči da se može izdržati najviše šest meseci. Sada vidimo da je stepen izdržljivosti i viši.“
Licenca NIS-u važi do 30. oktobra, a ruska zabrana izvoza dizela do kraja istog meseca.



