Svoj na svome: 2,7 miliona prijava, rok ističe u ponoć
Republički geodetski zavod navodi da je do poslednjeg dana naknadnog roka stiglo 2,7 miliona zahteva, izdato 1,2 miliona potvrda, a katastar dnevno upiše oko 11.500 objekata.

Republički geodetski zavod (RGZ) primio je do danas 2.700.000 zahteva po zakonu Svoj na svome, a naknadni rok za prijavu bespravno izgrađenih objekata ističe večeras u ponoć. Podatke je za Tanjug saopštio vršilac dužnosti direktora RGZ-a Dalibor Babić: od ukupnog broja, oko 200.000 prijava stiglo je u naknadnom roku.
Brojke iz sredine nedelje se uklapaju u ove. Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u tehničkom mandatu, navela je u sredu, 21. oktobra, da je u zakonskom roku stiglo 2.527.000 prijava, a naknadno nešto manje od 200.000.
Koliko je objekata zaista upisano u katastar?
Prijava nije isto što i upis. Prema Babićevim rečima, država je do sada izdala 1,2 miliona potvrda o upisu prava svojine na objektima izgrađenim suprotno propisima o gradnji, a katastar dnevno upiše oko 11.500 objekata. RGZ očekuje da u narednih nekoliko dana sprovede sve potvrde izdate do danas.
Za to je, kako je rekao, preusmerena i radna snaga:
„Uposlili smo maksimalne kapacitete RGZ-a, odnosno svi zaposleni koji su radili na nekim drugim poslovima, preusmereni su da sprovedemo u što kraćem roku sve potvrde, kako bi građani imali svoju imovinu upisanu u katastar”, rekao je Babić.
Potvrde, odnosno izveštaji na osnovu kojih se vrši upis, mogu da stignu i na kućnu adresu. Dokument „Vaša lična karta nepokretnosti” može se besplatno preuzeti u svakoj službi katastra nepokretnosti, bez zakazivanja, a Babić navodi da ima istu važnost kao list nepokretnosti.
Šta treba poneti i gde se prijava podnosi danas?
Prijave se podnose preko portala Svoj na svome, na šalterima Pošte Srbije i u opštinama. Elektronske prijave primaju se do ponoći 24. oktobra, pošte rade po redovnom radnom vremenu, a opštine i gradovi pozvani su da otvore posebna mesta za podnošenje prijava i rade do uveče.
U Beogradu su dežurni šalteri otvoreni od 8 do 16 časova, u prostorijama Gradske uprave u Ulici kraljice Marije 1, na 15. spratu. Babić opisuje potrebnu dokumentaciju kao jednostavnu:
„Dokumentacija koju treba da podnesu je jednostavna, treba da ponesu sa sobom svoju ličnu kartu i da tačno znaju za koji objekat podnose zahtev, odnosno broj parcele i na kojoj teritoriji opštine se ta nepokretnost i nalazi.”
Pošto je rok naknadni, uz prijavu ide i dokaz o sprečenosti da se zahtev podnese ranije: bolest podnosioca ili člana porodice, boravak van Srbije ili administrativna prepreka.
Šta ako dokumentacija nije potpuna?
Zahtev se može podneti i bez kompletne dokumentacije. Ako nešto nedostaje, Agencija za prostorno planiranje i urbanizam obavestiće podnosioca šta treba da dostavi. Najčešće su to skice posebnog dela objekta koje izrađuju stručna lica, kao i dokazi o pravnom kontinuitetu, od vlasnika parcele do osobe koja je podnela prijavu. Babić navodi da je do sada bio mali broj nepotpunih prijava i poručuje:
„Najvažnije je podneti zahtev. Cilj države jeste da evidentira sve nepokretnosti.”
Koliko košta upis i ko ne plaća?
Troškovi upisa kreću se od 100 do 1.000 evra, zavisno od površine objekta i mesta na kojem se nalazi. Od plaćanja naknade oslobođeni su:
- primaoci socijalne pomoći
- osobe sa invaliditetom
- borci
- samohrani roditelji
- porodice sa troje i više dece
Prijave su počele 8. decembra 2025, redovni rok istekao je 8. februara 2026, a naknadni je ostavljen onima koji iz opravdanih razloga nisu stigli na vreme. Zakon predviđa i da se objekti podignuti bez građevinske dozvole ili rešenja o odobrenju za izvođenje radova, posle njegovog stupanja na snagu, upisuju kao državna svojina.



