Otkup državnih obveznica: prva aukcija, 15 milijardi dinara
Uprava za javni dug objavila je rezultat prve od pet aukcija: ponude od 21,03 milijarde dinara, prihvaćeno 15 milijardi, prinos 5,66%. Do 4. decembra sledi još 40 milijardi.

Uprava za javni dug objavila je rezultat prve aukcije prevremenog otkupa državnih obveznica, održane u petak 20. novembra. Država je otkupila 1.500.000 dvanaestogodišnjih dinarskih obveznica nominalne vrednosti 15 milijardi dinara, što je tačno planirani obim, dok njihova tržišna vrednost iznosi 14.332.515.000 dinara.
Ponude dostavljene na aukciji iznosile su 21.026.220.000 dinara, oko 40% više od planiranog iznosa. Prihvaćeno je 15 milijardi, odnosno oko 71% ponuđenog.
Po kojoj ceni su obveznice otkupljene?
Izvršna stopa prinosa iznosila je 5,66%, a izvršna cena 9.555,01 dinar po obveznici. Otkupljene hartije izdate su 2020. godine, nose kupon od 4,5% uz polugodišnju isplatu i dospevaju 20. avgusta 2032.
Razlika između nominalne i tržišne vrednosti iznosi 667.485.000 dinara. Nominalna vrednost je iznos koji se isplaćuje po dospeću, a tržišna je iznos po kojem su obveznice stvarno otkupljene na aukciji.
Zašto država otkupljuje sopstvene obveznice?
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je ujutru 20. novembra da je cilj da svi vlasnici mogu da ponude hartije, uključujući i obveznice Banke Poštanska štedionica, kako bi ta banka ojačala likvidnost. Objasnio je i kako je odluka doneta:
“Prva aukcija desiće se već danas. Dakle, mi smo veoma odgovorno pristupili analizi svega što se desilo i dešava na finansijskom tržištu. Dobili smo izveštaj Narodne banke o Banci Poštanska štedionica krajem prošle nedelje. Takođe, sama banka nama je poslala, kao Ministarstvu finansija i vladi, svoj izveštaj, i na osnovu toga idemo sa prevremenim otkupom obveznica. To je, kako bih rekao, najbezbolniji, ali najefikasniji način da povećate likvidnost te banke, zato što nakon propasti Alta banke, ponovo se strah ljudima uvukao u kosti”, rekao je Mali.
Isti plan Mali je ranije ove nedelje obrazložio na Instagramu. “Kao odgovorna Vlada, u narednom periodu ćemo sprovesti transakcije prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bismo poboljšali likvidnost kako Banke Poštanska štedionica, tako i dali mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju hartije”, naveo je. Dodao je: “Napominjem i da nismo želeli da izlazimo u javnost pre nego što dobijemo izveštaje od nadležnih institucija, a kako ne bismo doprineli većoj neizvesnosti”.
Mali je u sredu za Tanjug rekao da će otkup obuhvatiti obveznice u portfelju Poštanske štedionice u vrednosti do 50 milijardi dinara i da će banka tako raspolagati dovoljnom količinom novca za isplatu svih deponenata. Kalendar Uprave za javni dug nosi nešto veći iznos od 55 milijardi dinara, raspoređen na pet aukcija.
Šta sledi do 4. decembra?
Preostale četiri aukcije vrede ukupno 40 milijardi dinara:
- 24. novembra: 10 milijardi dinara, obveznice sa dospećem 2035. i kuponom od 5,25%
- 26. novembra: 10 milijardi dinara, obveznice sa dospećem 2030. i kuponom od 4,5%
- 2. decembra: 15 milijardi dinara, obveznice sa dospećem 2028. i kuponom od 5,875%
- 4. decembra: 5 milijardi dinara, obveznice sa dospećem 2031. i kuponom od 7%
Uprava za javni dug navodi da su aukcije deo redovnih aktivnosti usmerenih na upravljanje javnim dugom, unapređenje domaćeg tržišta državnih hartija od vrednosti i obezbeđivanje dodatne likvidnosti.
Šta tvrdi Kreni-promeni o međunarodnim nalozima?
Uz otkup se u javnosti pojavila i tvrdnja o stanju u samoj banci. Pokret Kreni-promeni saopštio je da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge, iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju. Klijentima se navodno kao razlog saopštava da se čeka odobrenje Narodne banke Srbije.
Od banke i NBS pokret traži “precizne odgovore zbog čega plaćanja nisu izvršena, po kom osnovu se čeka, ko je nadležan za odlučivanje i u kom roku će problem biti rešen”. U saopštenju stoji i da “prethodna vlast, predvođena Srpskom naprednom strankom, snosi političku odgovornost za kadrovske i upravljačke odluke donete tokom svog mandata, a promena vlasti tu odgovornost ne briše”.
U izjavama koje smo pročitali ni Poštanska štedionica ni NBS ne odgovaraju na ove navode.



