Srpske NovineSrpske Novine

Kristalna planeta: scenario koji je nadživeo autora

Dugometražni animirani film po originalnom scenariju Dušana Vukotića, jedinog oskarovca Zagrebačke škole crtanog filma, u srpskim bioskopima je od 3. septembra, u sinhronizovanoj verziji.

Ivana Veljković3 min čitanja0
Podeli
Kadar iz animiranog filma Kristalna planeta, mladunče Burgi gleda mehur od sapunice u staklenom kavezu
Burgi, mladunče koje na Kristalnoj planeti pronalazi jedanaestogodišnja Rea, kadar iz filma/ Foto: Film New Europe
Komentari…

U jednom kadru mladunče krzna boje peska stoji u staklenom kavezu i pogledom prati mehur od sapunice koji mu je izmakao iznad glave. Nema replike, nema muzičkog udara, kadar traje taman koliko treba da mehur pukne. To je najbliže onome što je Dušan Vukotić radio ceo život, da se sve što o nekom liku treba znati kaže dok on gleda u nešto što ne može da dohvati.

Dugometražni animirani film Kristalna planeta snimljen je po originalnom scenariju tog čoveka, jedinog oskarovca Zagrebačke škole crtanog filma. Vukotić je prve verzije scenarija pokazao reditelju Arsenu Antonu Ostojiću sredinom devedesetih, ali je umro pre nego što je stigao da ga snimi. Proizvodnja je završena krajem aprila 2026, tri decenije posle tog razgovora, a u srpskim bioskopima film počinje da se prikazuje 3. septembra, sinhronizovan na srpski.

Ko je bio Dušan Vukotić?

Vukotić je 1962. dobio Oskara za animirani film Surogat i bio prvi dobitnik te nagrade koji nije Amerikanac. Zagrebačka škola crtanog filma je tada radila ono što Holivud nije hteo: redukovan crtež, geometrijski lik, gag koji se izvodi iz forme a ne iz pada na dupe. Surogat je kratak film sastavljen gotovo isključivo od transformacija, čovek naduva plažu, more i ženu, pa sve to jedna čioda vrati na nulu.

Zato je zanimljivo šta se sa tom poetikom dogodilo ovde. Kristalna planeta je rađena u 3D CGI tehnici, u tehnici u kojoj Vukotić nikada nije radio i koju verovatno ne bi prepoznao kao svoju, sa krznom, refleksijama i dubinom polja umesto ravnog kolaža. Ono što je preživelo prelaz nije stil nego dramaturški luk: mali lik, veliki aparat koji ga hoće za sebe i rešenje koje dolazi iz tvrdoglavosti, ne iz snage.

Pet i po godina u Pragu

Proizvodnja je trajala pet i po godina, a budžet projekta je 3,5 miliona evra, što ga svrstava među najskuplje animirane poduhvate koje je region uopšte pokrenuo. Koprodukcija je hrvatsko-češko-slovačka, potpisuju je Filmosaurus Rex iz Zagreba, Alkay Animation Prague i BFilm iz Bratislave, a glavni deo animacije urađen je u praškom studiju. Muziku potpisuju Dalibor Grubačević i Mate Matišić, pri čemu je Grubačević, uz raniju Matišićevu saradnju, preuzeo celokupnu muzičku produkciju filma.

Projekat su finansirali:

  • Hrvatski audiovizuelni centar
  • češki i slovački audiovizuelni fond
  • Eurimages
  • Kreativna Evropa MEDIA
  • HRT
  • Češka televizija

U engleskoj glasovnoj postavi su Džeremi Ajrons kao guverner Mordokan, Vanesa Redgrejv kao Matrijarh i Majkl Jork kao Patrijarh. Za projekat iz ovog dela Evrope to je postava kakva se dobija jednom, i to obično kada scenario stigne do glumca pre nego što stigne budžet.

Premijera u Zlinu

Svetska premijera bila je u takmičarskom programu 66. filmskog festivala u Zlinu, pred oko 400 gledalaca. Ostojić je za Novi list rekao kratko:

Publika je reagirala odlično. Ovaj film je rađen za publiku

Rečenica se čita kao odbrana unapred, jer festivalski žiri i sala puna dece retko traže isto. Zlin je, uostalom, festival koji se decenijama bavi upravo dečjim i omladinskim filmom, pa je taj test bio blaži nego što bi bio bilo gde drugde.

Šta se zapravo gleda

Radnja prati jedanaestogodišnju Reu, koja na Kristalnoj planeti pronalazi mladunče Burgija i sa dečakom Endijem pokušava da ga vrati majci, dok guverner Mordokan hoće da ga iskoristi za sebe. Film traje sat i 37 minuta i po tempu je pisan za salu, ne za pauziranje kod kuće.

Raspored izlaska otkriva i kako se na film računa: u Češkoj ulazi u bioskope 13. avgusta, u Hrvatskoj 20. avgusta, a u Srbiji 3. septembra, dakle tačno u nedelju kada počinje škola i kada distributeri love porodičnu publiku pre nego što joj se raspored zatvori. Srpska sinhronizovana verzija je tu podatak koji vredi više od svakog trejlera, jer bez nje film ovde ne bi imao svoju stvarnu publiku, decu koja još ne čitaju titlove.

Ostaje pitanje koje se ne rešava brojkama. Scenario koji je čekao trideset godina dobio je tehniku kojoj je trebalo pet i po godina i tim od tri zemlje, a njegov autor nije video nijedan kadar. Ako je ono mladunče u staklenom kavezu i dalje samo, kao što je bio i čovek na plaži u Surogatu, onda je nešto od Vukotića stvarno prešlo.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekst„Vetre, pričaj sa mnom“ odneo tri AFA nagrade u TivtuNa drugoj dodeli AFA nagrada u Porto Montenegru film Stefana Đorđevića osvojio je najbolji film, režiju i debi, a Andrija Kuzmanović najboljeg glumca.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Baka Prase nije priveden, VJT najavio krivičnu prijavu
  2. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  3. REM kaznio Kurir i Prvu, Informer bez jutarnjeg programa
  4. Nacionalni saveti: RIK utvrdio rezultate, 161 greška
  5. Male boginje u Srbiji: 27 slučajeva, u Boru 18 obolelih

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.