Srpske NovineSrpske Novine

Koliko sme da teži školska torba tvog deteta?

Gradski zavod za javno zdravlje Beograd objavio je tačnu granicu uoči nove školske godine. Za dete od 20 kilograma to je ranac od najviše tri kilograma, a ideal je duplo manje.

Jelena Đurić3 min čitanja0
Podeli
Deca sa rančevima na leđima u otvorenom prostoru između zgrada
Zavod za javno zdravlje savetuje da ranac sa svim sadržajem ne pređe 15 odsto telesne mase deteta/ Foto: Shutterstock
Komentari…

Koliko sme da teži ranac tvog deteta? Odgovor je konkretan: najviše 15 odsto njegove telesne mase, računato zajedno sa svim što je u torbi. Gradski zavod za javno zdravlje Beograd je to 20. avgusta objavio kao zvaničnu preporuku, tačno uoči početka nove školske godine, i brojke su jasnije nego što roditelji obično misle.

Za dete koje teži 20 kilograma, to znači ranac od najviše tri kilograma. Zavod dodaje da je ta gornja granica krajnja linija, ne cilj. Poželjan raspon je pet do 10 odsto telesne mase, sa ciljem od oko 10 odsto kad god je to moguće. Za dete od 25 kilograma to je torba od oko 2,5 kilograma, uz apsolutni maksimum od 3,75 kilograma. Đaci koji tek polaze u prvi razred u proseku teže 22 do 25 kilograma, pa njihova torba treba da stane u dva do 2,5 kilograma.

“Pretežak ili nepravilno postavljen ranac može da dovede do zamora mišića, nelagodnosti i bolova u vratu, ramenima i leđima”, upozorili su iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Kako prepoznaješ da je torba prevelika?

Merenje na vagi je najsigurnije, ali zavod navodi i znake koje vidiš i bez nje. Dete je ranac verovatno pretežak ili loše podešen ako:

  • ne može samo da ga podigne i stavi na ramena
  • pri hodu se naginje napred, nazad ili u stranu
  • brzo se zamara ili zadiše posle kratkog hoda
  • žali se na bol u vratu, ramenima ili leđima
  • na ramenima mu ostaju crvenilo i tragovi

Ako primetiš bar dva od ovih znakova svako jutro, teret treba smanjiti odmah, bez obzira na to koliko procenat pokazuje vaga.

Kakav prazan ranac da izabereš?

Sam ranac, pre nego što se napuni, treba da bude lagan ali dovoljno čvrst da drži oblik. Gornja ivica ne sme da prelazi visinu ramena deteta, a donja treba da bude oko struka. Zavod savetuje da tražiš dve široke, podesive naramenice, ojačan leđni deo, kaiš oko struka i grudi, više pregrada i reflektujuće elemente za bolju vidljivost u saobraćaju.

Kako da spakuješ torbu da ne boli leđa?

Pravilo je jednostavno: najteže stvari idu u pregradu najbližu leđima, a sadržaj se raspoređuje ravnomerno da se ne pomera dok dete hoda. Zavod preporučuje i praktičan korak koji većina roditelja preskoči: ranac treba pregledati bar jednom nedeljno i izbaciti sve što tu ne mora da stoji, od zaboravljenih sveski do stvari koje su ostale od prošle nedelje. Sveske mekog poveza umesto tvrdog takođe skidaju kilograme, a torbu je najbolje spakovati uveče, prema rasporedu časova za sutradan, ne na brzinu ujutru.

Da li torbe na točkiće rešavaju problem?

Ne automatski. Zavod ih ne preporučuje kao paušalno rešenje. Tačno je da mogu smanjiti opterećenje leđa kad dete mora da prenosi težak sadržaj po ravnoj i prohodnoj površini, ali povlačenje jednom rukom neravnomerno opterećuje rame i trup, a sami točkići i produžena ručka dodatno povećavaju težinu torbe. Postoji i veći rizik od saplitanja u gužvi, na stepenicama ili neravnom terenu. Zavod savetuje da se izbor prilagodi putu do škole i samom detetu, a ne da se točkići uvek preporučuju ili uvek isključuju.

Da li teška torba stvarno krivi kičmu?

Ovde se izvori ne slažu potpuno. Sveže uputstvo zavoda, objavljeno uz ovu preporuku, kaže da teška školska torba nije dokazani neposredni uzrok skolioze i drugih trajnih deformiteta kičme, već da je njihov nastanak složen i povezan sa više faktora. Stariji materijal istog zavoda ide direktnije: preteške torbe tu stoje kao čest uzrok bolova u leđima, grudima i vratu, kao i lošeg držanja koje može dovesti do deformiteta kičme.

I brojke iz sistematskih pregleda beogradske dece se razlikuju po godini merenja, pa ih ne treba mešati. Sveži podaci, iz školske 2023/2024. godine, pokazuju loše telesno držanje kod 10,3 odsto pregledane dece, kifozu kod sedam odsto, skoliozu kod 5,2 odsto i deformitete stopala kod 22,4 odsto. Stariji izveštaj istog zavoda, sa podacima iz 2018. godine, beležio je loše držanje kod 15,2 odsto dece, kifozu kod 5,3 odsto i deformitete stopala kod 22,2 odsto.

Kakav god da je uzrok, brojka koju zavod danas ističe kao granicu je jasna: 15 odsto telesne mase deteta je maksimum, a 10 odsto je cilj. Najjednostavnija provera pred prvi školski dan je i najbolja: stavi torbu na vagu, izmeri dete, i uporedi ta dva broja pre nego što krene u školu.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstOpremanje prvaka za školu: koliko para ti trebaPrvi razred nosi najveći trošak za roditelje, jer se kreće od nule. Evo tačne računice za udžbenike, pribor, ranac, garderobu i patike, sa rasponom od skromne do skuplje varijante.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Skupština Srbije konstituisana, potvrđeno svih 250 mandata
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Čupić protiv Radenovića za predsednika Skupštine Srbije
  4. Pupovac u Zagrebu zapalio sveće za žrtve Vukovara
  5. Predsednički izbori: kalendar rokova do 27. decembra

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.