Sajber nož na VMA: kako do uputa za lečenje tumora
Robotski sistem za zračenje tumora radi na VMA od 1. oktobra. Za koje tumore služi, ko plaća i šta je potrebno za uput, prema zameniku načelnika VMA.

Ko ide na „sajber nož“ i kako do njega? Od 1. oktobra 2026. ovaj sistem za zračenje tumora dostupan je građanima Srbije na Vojnomedicinskoj akademiji (VMA), a lečenje plaća država. O tome je za RTS govorio pukovnik dr Ivan Leković, zamenik načelnika VMA, koji je uvođenje sistema nazvao velikim iskorakom za srpsku medicinu.
Šta je zapravo sajber nož?
Ime zvuči kao hirurška intervencija, ali reč je o zračenju. Leković je objasnio kako uređaj radi:
„Radi se o kompjuterizovanoj robotskoj ruci koja ima mogućnost da usmeri izuzetno fokusiran zrak zračenja iz stotina različitih položaja. Ta robotska ruka rotira oko pacijenta i može da dosegne i metastazu ili neki tumor veličine do jednog milimetra, duboko u tkivu, a da ne ošteti ostalo tkivo.“
Dakle, zrak stiže iz mnogo pravaca, a cilj je da pogodi sitnu promenu i poštedi tkivo oko nje. Leković ga je opisao kao jedan od najsavremenijih sistema za lečenje onkoloških pacijenata.
Za koje tumore se koristi?
Prema Lekoviću, sistem se može primenjivati kod tumora:
- mozga
- glave i vrata
- pluća
- pankreasa i jetre
- prostate
Kako do uputa i ko plaća?
Lečenje se obavlja o trošku države. Leković je rekao da je dovoljno da matična zdravstvena ustanova, odnosno lokalni RFZO, izda uput na osnovu odluke konzilijuma. Za uput su, dakle, potrebna dva dokumenta: odluka konzilijuma i sam uput.
Pre nego što kreneš, zapamti šta u razgovoru za RTS nije rečeno: nema podataka o rokovima čekanja ni o tome koliko pacijenata sistem može da primi. Ta pitanja ostaju za matičnu ustanovu i konzilijum koji vodi tvoj slučaj.
Šta je još novo u operacijama pluća?
Leković je pomenuo i drugu novinu. U avgustu je na VMA prvi put u Srbiji urađena anatomska resekcija pluća minimalno invazivnom hirurškom tehnikom i minimalno invazivnom anestezijom. Objasnio je i zašto je to odstupanje od uobičajenog:
„Kada pacijent ima tumor pluća i radi se resekcija pluća, morao bi da uđe u duboku anesteziju sa tubusima ili da se otvori grudni koš. Taj tim, na čelu sa profesorom Marićem i doktorkom Dušicom Stamenković, anesteziologom, prvi put je to izveo u Srbiji.“
Zahvat se izvodi kroz tri mala otvora, bez otvaranja grudnog koša, bez tubusa i bez respiratora. Prema Lekoviću, ta metoda je značajna za pacijente sa težim pridruženim oboljenjima. Lekari VMA za tu proceduru obučavali su se u Nacionalnom respiratornom centru u Kini.
Koliko se ulagalo u zgradu i koliko je pacijenata?
Leković je naveo da je u poslednje dve i po godine u infrastrukturne radove uloženo sedam do osam puta više nego u prethodnih sedam do osam godina. Urađena je hidroizolacija ravnih krovova i rekonstruisan sistem klimatizacije, a zamenjene su dve klimatizacione komore i dve klimatizacione kule. Planira se zamena liftova, a zamena podova je u toku.
Obim posla opisao je brojkama: VMA ima oko 180.000 kvadratnih metara, 6.000 prostorija i 850 kupatila. Zašto je klima važna, objasnio je na primeru operacione sale:
„Morate imati specifične uslove u operacionoj sali, gde temperatura mora biti 18 stepeni, filtriran, sterilan vazduh. Isto tako u hematološkom bloku. Dobri uslovi znače svima, kako osoblju koje radi, tako i pacijentima.“
Na bolničko lečenje dnevno se primi od 70 do 150 pacijenata. Samo preko Centra hitne pomoći dan pre razgovora primljeno je 66 pacijenata. Sredom je VMA dežurna za Beograd, ali tog dana zbrinjava pacijente iz cele Srbije. Leković kaže da u Centru hitne pomoći sredom prosečno prođe 500 do 600 pacijenata, a nekad i 700, da se na bolničko lečenje primi 60 do 70 i da bude desetak operacija:
„To je jedan vrlo izazovan dan za nas, koji mi godinama uspevamo da savladamo.“



