Leonidi 17. na 18. novembar: vrhunac oko 00.45, bez Meseca
Meteorski roj Leonidi ove godine nudi 10 do 15 meteora na sat. Prognoze vrhunca razlikuju se za najviše sat vremena, a Mesec u Beogradu zalazi u 23.15.

Meteorski roj Leonidi dostiže maksimum u noći između utorka i srede, 17. na 18. novembar 2026, a Mesec će u Beogradu zaći u 23.15. Posle toga nebo nad Srbijom ostaje bez mesečine do jutra, što je za posmatranje meteora najpovoljniji raspored koji se može poželeti.
Leonidi se zovu po sazvežđu Lav, u kome se nalazi njihov radijant, to jest tačka na nebu iz koje meteori izgledaju kao da zrače. Radijant izlazi oko ponoći, a najviše je pred svitanje. Po podacima sajta EarthSky, meteora se vidi više kad radijant pređe preko istočnog horizonta, pa je pravo vreme za posmatranje od ponoći do zore.
Kada tačno gledati, ako se izvori razilaze?
Izvori ne daju isti sat vrhunca. Razlika je pritom manja nego što izgleda, jer se prva dva predviđanja razilaze za samo petnaest minuta:
- Kalendar Međunarodne meteorske organizacije, koji prenosi Star Walk, predviđa maksimum 17. novembra u 23.45 po svetskom vremenu, što je u Srbiji 00.45 u sredu, 18. novembra.
- Američko meteorsko društvo, na koje se poziva EarthSky, navodi 0 časova po svetskom vremenu 18. novembra, to jest 01.00 po našem.
- Mihail Maslov, čiju alternativnu prognozu Star Walk navodi iz istog kalendara, vrhunac stavlja na 17. novembar u 16 časova po svetskom vremenu, dakle u 17.00 po srpskom.
EarthSky usput upozorava da se predviđeni časovi vrhunca mogu pomeriti. Zato je praktičniji savet isti u oba izvora: posmatrati posle zalaska Meseca i pre jutarnjeg sumraka, i to u obe noći, 17. i 18. novembra.
Mesec je u prvoj četvrti 17. novembra oko 12.47 po beogradskom vremenu. Prema podacima sajta timeanddate.com, tog dana u Beogradu izlazi u 12.35, zalazi u 23.15 i osvetljen je 52 odsto. Dok je iznad horizonta, njegova svetlost krije slabije meteore. Sutradan, 18. novembra, Mesec u Beogradu ne zalazi pre ponoći, pa je prva noć povoljnija.
Šta se vidi i koliko meteora čekati?
Pod potpuno tamnim nebom bez Meseca očekuje se 10 do 15 meteora na sat. To je procena za idealne uslove: broj meteora koji se vidi za sat vremena kad je nebo potpuno tamno, a radijant tačno iznad glave. Star Walk upozorava da je stvaran broj koji posmatrač vidi obično manji.
Meteorska kiša, to jest oluja, ove godine nije prognozirana. EarthSky podseća da većina astronoma oluju računa od više od 1.000 meteora na sat. Star Walk navodi da modeli ipak predviđaju susret sa nekoliko retkih tragova prašine, pa su između 17. i 19. novembra mogući manji skokovi aktivnosti.
Za posmatranje nije potreban ni teleskop ni dvogled. Treba izabrati tamno mesto sa otvorenim vidikom i dati oku oko 30 minuta da se privikne na mrak. Ne mora se gledati u Lava: meteori koji se vide dalje od radijanta imaju duže prividne putanje po nebu, pa ih je lakše uočiti i fotografisati.
Leonidi su među najbržim meteorima. U atmosferu ulaze brzinom od 71 kilometar u sekundi i mogu ostaviti dug plavozelen trag. Fotograf Eliot Herman iz Tusona u Arizoni rekao je za EarthSky:
“The Leonids are the greenest meteors I see.”
Drugim rečima, po njegovom iskustvu Leonidi su najzeleniji meteori koje vidi.
Odakle Leonidi i zašto se pamte?
Roj potiče od komete 55P/Tempel-Tatl, koja Sunce obiđe za oko 33,17 godina. Vilhelm Tempel otkrio ju je 19. decembra 1865. u Marseju, a Horas Tatl sa Harvardske opservatorije nezavisno 5. januara 1866, pa je njegovo ime dodato kometi. Kometa se sledeći put vraća početkom 2031.
Slava Leonida potiče od oluja, koje se javljaju u razmaku od oko 33 godine, ali ne pouzdano. Oluja iz 1833. bila je prva velika u modernom dobu: Star Walk govori o desetinama hiljada meteora na sat, a EarthSky navodi široko prihvaćenu procenu do 150.000 na sat. Oluja je pomogla da se meteori prestanu smatrati atmosferskom pojavom i počnu posmatrati kao čestice iz svemira. U januaru 1834. Denison Olmsted pretpostavio je da potiču iz oblaka čestica u svemiru. Godine 1899. očekivana oluja je izostala.
Novembar 2026. je i šezdeseta godišnjica oluje iz 1966. Star Walk beleži da su posmatrači u Severnoj Americi 17. novembra videli 40 do 50 meteora u sekundi, petnaestak minuta. EarthSky navodi da su posmatrači na jugozapadu Sjedinjenih Država prijavili do 70 meteora u sekundi, u trajanju od 15 do 20 minuta. Kasniji proračuni putanja povezali su tu oluju sa gustim tragom čestica koje je kometa ostavila pri povratku 1899.
Sledeća prognozirana oluja je 17. novembra 2033. Maslov za nju predviđa 300 do 400 meteora na sat, dok noviji model govori o čak 1.400 na sat. Star Walk te brojke označava kao nesigurne.
Šta ova najava ne garantuje
Sve navedene brojke su prognoze, ne merenja. Satna učestalost važi za idealno tamno nebo, pa će posmatrač u okolini grada videti manje, a predviđeni sat vrhunca razlikuje se od izvora do izvora. Prognoza za 2033. nije proverena, jer o njoj odlučuju proračuni putanja prašine, a ne posmatranja.



