Srpske NovineSrpske Novine

Zvezda u Andromedi prvi put snimljena dok guta pratilju

Astrofizičari sa Univerziteta Kolumbija pratili su crvenog džina u Andromedi od prvog povećanja sjaja 2018. do erupcije krajem 2025. Rad je izašao u časopisu Nature.

Aleksandar Tomić3 min čitanja0
Podeli
Galaksija Andromeda, spiralna galaksija sa svetlim jezgrom, okružena gustim poljem zvezda
Galaksija Andromeda, oko 2,5 miliona svetlosnih godina daleko. U njenom spoljašnjem delu astronomi su pratili zvezdu koja guta pratilju./ Foto: Adam Evans / Wikimedia Commons (CC BY 2.0)
Komentari…

Astronomi su prvi put direktno pratili kako džinovska zvezda guta svoju pratilju, od prvih nagoveštaja do erupcije. Sistem je u galaksiji Andromeda, oko 2,5 miliona svetlosnih godina od Zemlje, a rad je 18. novembra 2026 objavio časopis Nature. Glavni autor je astrofizičar Viraj Karambelkar sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku.

Zvezda nosi oznaku WNTR23bzdiq, a ABC News isti sistem vodi pod oznakom AT2025abao. Tim je dvojnu zvezdu prozvao “Bao”, pa je veći član Veliki Bao, a manji Mali Bao. Veliki Bao je crveni džin mase oko sedam Sunaca i oko 350 puta širi od Sunca (ABC navodi “više od 350”). Mali Bao ima oko 0,7 Sunčeve mase.

Kako se događaj odvijao od 2018. do 2025?

U arhivskim podacima vidi se da je džin počeo postepeno da sjajnije svetli još 2018. godine. Naučnici su neobične promene sjaja primetili tek 2023, u posmatranjima svemirskog teleskopa NEOWISE, koji više ne radi, i teleskopa WINTER na opservatoriji Palomar u Kaliforniji. Karambelkar je za ABC rekao da su zvezdu prvi put uočili 2023. po neobičnim promenama sjaja u podacima. Za praćenje je korišćen i Zwicky Transient Facility.

Tim je već tada predložio objašnjenje: ako džin guta pratilju koja spiralno tone ka njegovom jezgru, trenje stvara toplotu i svetlost, pa sjaj raste. Sledeći korak bila je velika erupcija svetlosti. Space.com je datira krajem 2025, a ABC u oktobar 2025, kada je sjaj naglo skočio. Istraživači to tumače kao trenutak kada je pratilja udarila u srce džina.

Svemirski teleskop Džejms Veb snimio je zvezdu 47 dana posle erupcije, a ta posmatranja omogućila su timu da događaj detaljno opiše. Procena je da je erupcija izbacila materijal mase od 0,1 do 0,2 Sunčeve mase. Karambelkar je rekao da je prizor video sa čuđenjem:

“Bio sam potpuno zapanjen kada smo to videli.”

Zašto je ovakav događaj teško uhvatiti?

Proces se u astrofizici zove evolucija zajedničkog omotača. Kada zvezda poput Velikog Baoa ostari, naraste do stotina puta od prvobitne veličine. Ako je manja zvezda blizu, obe završe u spoljašnjem plazma omotaču veće, a manja počne brzo da tone ka jezgru. Ishod je ili uništenje pratilje, ili odbacivanje omotača i nov, tesan par. Karambelkar je za ABC objasnio da je taj proces ključan za nastanak čvrstih dvojnih sistema kakvi su spajajuće neutronske zvezde i beli patuljci.

Teorija o gutanju pratilje postoji decenijama, ali posmatranja nije bilo. Razlog je, prema Karambelkaru, u slabom i kratkotrajnom signalu, jer događaj traje samo nekoliko godina, a zvezde se razvijaju milionima godina:

“Kada zvezda proguta svoju pratilju, efekat je vrlo suptilan, kao da bacite kantu vode u veliki okean. Potrebni su nam osetljivi teleskopi koji dugo posmatraju nebo da bismo uhvatili taj efekat.”

Nezavisnu ocenu dao je Sven Buder, astrofizičar sa Australijskog nacionalnog univerziteta, koji nije učestvovao u studiji. Po njegovim rečima, tim je mogao da rekonstruiše šta se dogodilo sa prilično velikom pouzdanošću, jer su posmatranja prikupljena pre, tokom i posle spiralnog pada i spajanja. Buder je opisao šta se u omotaču dešava: “To je zvezda koja se kreće kroz vruć okean plazme.”

Šta studija ne dokazuje i šta sledi?

Autori ne tvrde da je spajanje jedino moguće objašnjenje. Space.com piše da su astronomi događaj možda direktno posmatrali, a Karambelkar je naveo drugu opciju:

“Druga mogućnost je da su obe zvezde preživele, u mnogo kraćoj orbiti.”

Da bi to utvrdili, nastaviće da prate sistem kada se posledice erupcije smire. Dok to ne urade, spajanje je najverovatnije tumačenje, ne dokazan ishod. Reč je i o samo jednom sistemu: studija ne govori koliko su ovakva spajanja česta.

Tim očekuje nove slučajeve od opservatorije Vera Rubin i svemirskog teleskopa Nensi Grejs Roman. Karambelkar je poručio: “Sada kada smo pronašli prvi događaj gutanja zvezde, želimo da nađemo još.”

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstDžejms Veb: Hariklo menja svoje prstenove za par godinaPoređenje novih snimaka svemirskog teleskopa sa merenjima iz prethodne decenije pokazuje da se dva uska prstena oko malog ledenog tela Hariklo menjaju u suprotnim smerovima za svega nekoliko godina.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Skupština Srbije konstituisana, potvrđeno svih 250 mandata
  2. Dunav osiguranje: krivična prijava zbog 102 štaba SNS
  3. Žabljak: vozač (43) iz Beograda poginuo u sudaru s autobusom
  4. Grlić Radman: nema zatvaranja poglavlja Crnoj Gori
  5. SVM i Zukorlić glasaju za Čupića, SNS mu osporava titulu

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.