Srpske NovineSrpske Novine

Neopredeljenih birača je 25 odsto, pola ne zanima politika

Đorđe Vukadinović procenjuje da neopredeljenih birača ima oko 25 odsto, a da polovinu te grupe politika ne zanima. Ana Stojiljković tvrdi da izbore odlučuju nesigurni birači.

Milan Stanković3 min čitanja0
Podeli
Ruka ubacuje glasački listić u providnu glasačku kutiju na biračkom mestu u Srbiji
Glasanje na biračkom mestu u Srbiji/ Foto: Nova.rs
Komentari…

Nekoliko nedelja pred rok koji je sam odredio za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi gradove u kampanji koja zvanično nije kampanja. Meta te turneje ima ime i procenat. To su neopredeljeni birači, grupa u kojoj analitičar i glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović vidi ishod izbora.

Vukadinović je procenu izneo 14. avgusta u razgovoru za dnevni list Nova.

Ti birači od kojih zavisi pobeda na izborima nalaze se u grupi neopredeljenih, kojih prema našim poslednjim istraživanjima ima oko 25 odsto.

Ta brojka se, međutim, u praksi prepolovi. Polovinu te grupe, kaže Vukadinović, politika uopšte ne zanima i ti ljudi verovatno neće ni izaći na birališta. U drugoj polovini nalazi se 10 do 15 odsto birača koji konačnu odluku donose u poslednjem trenutku i koje je teško svrstati u kategoriju. Mahom su, po njegovim rečima, mlađi i ljudi srednjih godina.

Ko su birači koji odlučuju izbore?

Portal Nova je 16. avgusta objavio presek osobina te grupe, sastavljen iz nalaza više istraživača javnog mnjenja. Pet karakteristika koje se ponavljaju:

  • starost između 30 i 50 godina
  • većinom žene
  • slabije informisani od proseka
  • lošijeg ekonomskog statusa
  • traže nadu da će biti bolje

Taj profil objašnjava zašto se predizborni govor svodi na standard i sigurnost, a ne na institucije. Ko je slabije informisan, teže imenuje krivca. Konsultantkinja za izborne kampanje Ana Stojiljković kaže da neodlučni na pitanje ko je odgovoran za loše stanje najčešće odgovaraju sa “ne znam” ili sa “svi mi”, pa se ne može tvrditi da će se ta grupa na kraju svrstati među protivnike vlasti.

Vučić prodaje strah od haosa

Viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Dejan Bursać ocenio je na mreži X da predsednikovi poslednji nastupi gađaju upravo te ljude.

Oni ne vole SNS, ali se plaše šta će biti posle, nemaju poverenja u drugu stranu, setovani su na niska očekivanja (haos i beda), pa hoće da im pokaže da je i ovo sad bolje od neizvesnosti. Zato je važno da druga strana (Studentska lista) izbaci kredibilne ljude koji mogu da komuniciraju dve teme ključne za ove glasače: ekonomiju i urednu promenu vlasti. Između ostalog i zato što je ovo histerisanje u stvari kontrola štete, tj. sprečavanje odliva ka protivniku - dakle defanzivna taktika.

Vučić tu poruku ponavlja doslovno, na skupovima tokom obilaska Srbije.

Smenite me uskoro pa da vidite kakav ćete haos da napravite, kakvu nestabilnost. Da vidite da ništa nije Bogom dano. Kako ćete za šest meseci da srušite ekonomiju koju smo za prethodnih 14 godina uspešno izgradili.

Rečenica je upućena čoveku koji nije zadovoljan, ali se plaši promene. To je tačan opis birača iz profila.

Stojiljković: ključ nije kod neopredeljenih

Stojiljković izborni račun postavlja drugačije. Po njenoj proceni, o pobedi neće odlučivati neopredeljeni, nego oni koji će sigurno izaći na glasanje, a nisu do kraja ubeđeni da će zaokružiti opciju koju su naveli u anketi. Takvih ima i kod vlasti i kod studenata i opozicije.

Istraživanja koja navodi pokazuju da je oko 80 odsto birača i Studentskog pokreta i Srpske napredne stranke sigurno u svoj izbor. Ostatak, dakle oko 20 odsto kod obe opcije, je pokretljiv.

SNS je na te nesigurne birače fokusiran već punu deceniju. Tome služi ova negativna kampanja na kojoj oni praktično dobijaju izbore i vladaju. Ranije je to negativna kampanja bila usmerena ka opozicija, a sada su to kako oni kažu ‘blokaderi’, za koje tvrde da su nasilni i hoće da ruše državu, pa je vladajuća koalicija jedina garancija stabilnosti. Takve tvrdnje zaista utiču na birače koji nisu sigurni, a njih je mnogo više nego neopredeljenih.

Razlika između dve procene nije akademska. Ako je Vukadinović u pravu, kampanja se vodi ka ljudima koji tek treba da se pojave na biračkom mestu. Ako je u pravu Stojiljković, borba se vodi za zadržavanje sopstvenih glasova, a ne za osvajanje tuđih.

Šta sledi po kalendaru

Vučić je u više navrata najavljivao da će vanredni parlamentarni izbori biti održani u oktobru ili novembru, kada bi podneo ostavku na mesto predsednika, dok bi predsednički izbori bili održani od kraja decembra ove do početka februara sledeće godine. Studenti u blokadi raspisivanje vanrednih izbora prvi put su zatražili u maju prošle godine, uz ocenu da je korupcija preduboko ušla u državne institucije.

Studentska lista je saopštila da imena kandidata čuva do dana raspisivanja izbora, o čemu smo pisali 14. avgusta. Ako je Bursać u pravu da ovim biračima trebaju kredibilna imena i konkretan ekonomski program, taj rok je i sam deo računice.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstAkademska zajednica potpisala pismo za Studentsku listuIstraživači, nastavnici i saradnici sa univerziteta, visokih škola i instituta potpisali su pismo podrške listi koja na vanrednim izborima 25. oktobra nosi broj 3.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Studentska lista: Beograd na vodi i Ekspo 2027 na reviziju
  2. Klinika za neurologiju i psihijatriju za decu ispražnjena
  3. Grčka - Srbija: Orlovi u Volosu bez Živkovića i Dragojevića
  4. Studentska lista: većina bira vrh Skupštine, SNS protestuje
  5. NIS dobio do 66.000 tona nafte iz rezervi, JANAF bez roka

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.