Milivojević prijavio Vučića zbog pomilovanja 49 osoba
Predsednik Demokratske stranke tvrdi da ministar pravde nije dao ni mišljenje ni predlog, i traži da tužilaštvo proveri da li pomilovanja obuhvataju najzvučnije predmete.

Demokratska stranka podnela je 2. oktobra krivičnu prijavu protiv Aleksandra Vučića zbog akta o pomilovanju 49 osoba, koji je on kao predsednik Srbije doneo 27. septembra 2026. Prijava je predata na pisarnici Vrhovnog javnog tužilaštva, a o njenom sadržaju na konferenciji za novinare govorio je predsednik stranke Srđan Milivojević.
Vrhovno javno tužilaštvo, kako je rekao Milivojević, odlučiće kojem nadležnom tužilaštvu će prijavu proslediti. Mi smo ranije pisali da tužioci i sudije traže imena pomilovanih i da Viši sud nije dobio odluku o pomilovanju, a sada se u priču uključuje i politička stranka, sa krivičnom prijavom.
Šta DS stavlja Vučiću na teret
Stranka navodi da postoji osnovana sumnja da je Vučić prekoračio službena ovlašćenja i akt doneo protivno Zakonu o pomilovanju. Kao krivično delo u prijavi stoji zloupotreba službenog položaja iz člana 359 Krivičnog zakonika, uz mogućnost da se utvrdi i postojanje drugih krivičnih dela.
Milivojević je objasnio da član 10 Zakona o pomilovanju propisuje da ministar pravde, pošto razmotri molbu, predsedniku Republike dostavlja molbu sa svim spisima i svojim mišljenjem, dok član 11 predviđa da postupak po službenoj dužnosti pokreće ministar pravde. Prema informacijama kojima stranka raspolaže, ništa od toga nije urađeno.
„U konkretnom slučaju, ministar pravde nije podneo mišljenje ukoliko se radilo o postupanju po molbi, ni predlog za pomilovanje ukoliko se radilo o postupanju po službenoj dužnosti”, rekao je Milivojević.
Ko zna imena pomilovanih?
DS tvrdi i da je postupak vođen netransparentno, jer akti nisu objavljeni na internet stranici predsednika Republike, na sajtu Ministarstva pravde ni u „Službenom glasniku”. Milivojević je rekao da u ovom trenutku ne zna ko su sva pomilovana lica, osim onih čija su imena javno saopštena. Javno je poznato 23 imena, među njima 12 iz takozvane novosadske grupe.
Koje predmete pominje Milivojević
Predsednik DS naveo je da se njegove sumnje, između ostalog, odnose na postupke koji se vode zbog:
- pada nadstrešnice
- afere Generalštab
- Jovanjice
- pet tona marihuane pronađene u selu Konjuh
- suđenja Dijani Hrkalović
- slučaja Banjska i Milana Radoičića
- ubistva Olivera Ivanovića
- Darka Šarića i Veljka Belivuka
Kao jedan od razloga naveo je ranije izjave Veljka Belivuka pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal, uključujući njegove tvrdnje o vezi sa Srpskom naprednom strankom i Aleksandrom Vučićem, kao i tvrdnju da zna ko su ubice Olivera Ivanovića.
„Podvlačim, postoje jasne naznake da su najzvučniji predmeti koji se vode pred Specijalnim sudom za organizovani kriminal možda obuhvaćeni ovim aktima pomilovanja i abolicije”, rekao je Milivojević.
Prema njegovim rečima, među pomilovanima mogu biti i osobe čiji bi postupci mogli da dovedu do utvrđivanja eventualne veze Vučića sa okrivljenima. Milivojević je ocenio da je takvim postupanjem „duboko poljuljano poverenje građana u pravni poredak”.
„Ne znamo koja je uloga Aleksandra Vučića u podstrekavanju za slučaj Generalštab, ne znamo koja je njegova uloga u slučaju nadstrešnice”, rekao je predsednik DS, i dodao da zbog toga postoji sumnja da je Vučić zloupotrebio službeni položaj kako bi sebe zaštitio od eventualnog krivičnog gonjenja.
Šta DS traži od tužilaštva
Milivojević je zatražio da tužilaštvo postupi po prijavi „u najkraćem mogućem roku” i da javnost obavesti o rezultatima postupanja. Istovremeno je rekao šta ne traži.
„Ne predlažem tužilaštvu da odredi pritvor Aleksandru Vučiću, niti želim da se mešam u posao tužilaštva kako će postupiti u ovom slučaju”, rekao je Milivojević.
Sve navedeno su tvrdnje i sumnje Demokratske stranke, a tužilaštvo tek treba da odluči da li će i kako postupiti po prijavi. U materijalu sa konferencije nema odgovora tadašnjeg predsednika Vučića na ove navode, niti podataka o tome da li je Ministarstvo pravde dostavilo mišljenje ili predlog koje stranka ne vidi u javno dostupnim aktima.



