Vučićevo pomilovanje 49 osoba: tužioci i sudije traže imena
Grupa Odbrana struke ocenjuje da su pomilovanja doneta bez ovlašćenog predlagača, a Viši sud i Tužilaštvo za organizovani kriminal kažu da nisu dobili nijednu odluku.

Sudije i tužioci okupljeni u grupi „Odbrana struke“ saopštili su 2. oktobra da je pomilovanje 49 osoba, koje je uoči ostavke najavio Aleksandar Vučić, sada već bivši predsednik Srbije, doneto suprotno zakonskoj proceduri, bez ovlašćenog predlagača i bez minimuma transparentnosti. Traže da se javno objave imena i razlozi za svako pomilovanje.
Vučić je odluku saopštio 27. septembra, a do 1. oktobra, četiri dana kasnije, javnost nije znala ko je na spisku. Viši sud u Beogradu i Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) rekli su portalu N1 da nisu dobili nijednu odluku o pomilovanju. Ranije smo pisali o odgovoru Višeg suda u predmetu „Generalštab“, a sada je poznato i šta kaže TOK.
Šta tvrdi „Odbrana struke“ i šta traži?
Grupa navodi da je Vučić „ponovo, neovlašćeno i u manjkavoj proceduri“ narušio načelo podele vlasti i da je time preuzeo i sudsku vlast. Podsetila je da je pravo na pravično suđenje zagarantovano Ustavom Srbije i članom šest Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i da o krivičnoj odgovornosti treba da odlučuje nezavisan i nepristrasan sud.
Po oceni grupe, onemogućavanje suda da odluči o nečijoj krivici podriva vladavinu prava, jer je za takvu odluku nadležan jedino sud, a ne izvršna vlast i predsednik Republike. Dodaju da ovlašćenje predsednika da daje pomilovanja ne znači pravo da se zanemare prava žrtava i oštećenih, niti da se političkom odlukom obezvredi njihova pravna zaštita.
Grupa je postavila tri pitanja:
- ko je pokrenuo postupak pomilovanja,
- za koje osobe je Ministarstvo pravde dalo pozitivno mišljenje,
- ko su pomilovane osobe.
Šta je Vučić rekao o spisku od 49 osoba?
Pošto je podneo ostavku, Vučić je opisao samo manji deo spiska:
Od 49 pomilovanih, 23 lica vezana za sve ove užasne događaje kroz koje smo prolazili u poslednjih godinu i po dana, i uprkos mišljenju dela komisije, uprkos mišljenju različitih službi Republike Srbije, bezbednosnih službi, ja sam doneo odluku da pomilujem 12 lica iz Novosadske grupe, na čelu sa Milom Pajić, kao što sam doneo odluku da pomilujem 11 lica koji su sa druge strane učestvovali u incidentima protiv blokadera. Dakle, to su ta 23 lica.
Mila Pajić, studentkinja i aktivistkinja grupe STAV u egzilu, optužena je za nasilno rušenje ustavnog poretka, i jedina je čije je ime izgovorio. O preostalih 26 osoba u ovim izjavama nema podataka. Dan pre ostavke, na RTS-u, Vučić je nagovestio da će među pomilovanima biti i državni funkcioneri:
Bilo mi je žao i nekih koji su zbog mene proveli u pritvoru sedam, osam meseci, a koji su obavljali državne funkcije, pa ću i njima isto da pomognem.
Pomilovanje Nikole Selakovića najavio je još u decembru 2025, kada se protiv njega vodila istraga u slučaju „Generalštab“. Danas piše da se Selakoviću, ministru kulture, sudi u tom predmetu.
Šta kažu sudovi i tužilaštvo?
Viši sud u Beogradu odgovorio je N1 da mu odluke nisu stigle, uključujući i predmet „Generalštab“, na koji se upit prvenstveno odnosio:
Obaveštavam Vas da zaključno sa danom sačinjavanja ovog odgovora, Višem sudu u Beogradu i njegovim posebnim odeljenjima (Posebno odeljenje za organizovani kriminal, Odeljenje za ratne zločine i Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije) nisu dostavljene odluke o pomilovanju predsednika Republike Srbije kojima su oslobođeni od krivičnog gonjenja okrivljeni protiv kojih se aktuelno vode postupci pred ovim sudom, uključujući i predmet ‘Generalštab’, na koji se Vaš upit prvenstveno odnosi.
Iz TOK-a su za N1 potvrdili da nisu dobili nijednu odluku o pomilovanju bilo kog lica protiv kojeg vode postupak. N1 zaključuje da to obuhvata i bivše ministre Gorana Vesića i Tomislava Momirovića, protiv kojih se vodi istraga o tokovima novca na modernizaciji pruge na deonici Novi Sad, Subotica, Kelebija, poznata kao predmet „Nadstrešnica“. KRIK je ranije preneo da ni Viši sud u Novom Sadu nije zvanično obavešten o pomilovanju 12 novosadskih aktivista kojima se sudi za delo protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije.
Ko je po zakonu trebalo da pokrene pomilovanje?
Prema Zakonu o pomilovanju, postupak po službenoj dužnosti pokreće Ministarstvo pravde, koje predlog sa spisima predmeta i mišljenjem podnosi predsedniku Republike, a on donosi konačnu odluku. Ministarstvo je za Agenciju Beta reklo da nije učestvovalo u sačinjavanju spiska i da je 49 osoba izabrao sam Vučić. Zato pitanje grupe o pozitivnom mišljenju Ministarstva stoji uz njegovu izjavu da u pravljenju spiska nije učestvovalo. U objašnjenju koje prenosi Nova Ministarstvo pravde navodi:
Mi ne znamo koga je Vučić pomilovao. Sve je to bila odluka bivšeg predsednika i naše ministarstvo neće učestvovati u sprovođenju te odluke. Vučićeve odluke bi sada trebalo da budu dostavljene nadležnim tužilaštvima i sudovima. Predmeti koji su u fazi istrage ili dokaznih radnji trebalo bi da budu dostavljeni tužilaštvima, a oni koji su u fazi suđenja ili je već presuđeno dostavljaju se sudu, pa će sud da obavesti zatvor.
Advokat Jovan Rajić ocenio je da javnost mora odmah da zna imena: „Kad dodeljuju ordenje, objavi se ko je dobio ordenje.“ Nejasno je i ko će sudove, tužilaštva i Upravu za izvršenje krivičnih sankcija formalno obavestiti o odlukama, jer Ministarstvo kaže da u sprovođenju neće učestvovati.
Koga je Vučić ranije pomilovao?
Prema javno dostupnim podacima, Vučić je tokom 2025. doneo odluke o pomilovanju najmanje 18 osoba čiji su slučajevi javno poznati. U julu 2025. pomilovao je četvoricu aktivista SNS koji su u januaru te godine u Novom Sadu napali studente, a jednoj studentkinji su, kako se navodi, polomili vilicu. Pomilovanje Milice Stojanović, koja je u januaru 2025. tokom protesta automobilom udarila studentkinju, usledilo je 1. avgusta 2025. Prvobitno je bila osumnjičena za pokušaj ubistva, a delo je kasnije prekvalifikovano u teško delo protiv opšte sigurnosti.
N1 je Ministarstvu pravde uputio pitanja o celom postupku i najavio da će odgovore objaviti naknadno.



