Ustavni sud Kosova: dva podneska zbog izbora Široke Pulje
Advokat i bivši savetnik premijera obratili su se Ustavnom sudu jer je glasanje završeno posle isteka roka. Pravnici kažu da izbor može da ospori samo deset poslanika, u roku od osam dana.

Ustavnom sudu Kosova stigla su 7. oktobra dva podneska zbog toga što je izbor predsednice završen posle isteka roka koji je odredio sam sud. Advokat Arijanit Koci podneo je obaveštenje o, kako tvrdi, neizvršenju presude, a Durim Beriša, bivši savetnik premijera Aljbina Kurtija koji se kasnije pridružio Demokratskoj partiji Kosova (DPK), zatražio je da sud po službenoj dužnosti konstatuje da presuda nije izvršena i da je Skupština raspuštena. Pravnici s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa ocenjuju da takvi podnesci sami po sebi ne pokreću postupak.
Sama Justina Široka Pulja izabrana je sa 81 glasom, o čemu smo već pisali. Nova je ocena onoga što je usledilo: ko sme da ospori izbor, u kom roku i šta se u međuvremenu zbilo na ceremoniji preuzimanja dužnosti.
Zašto je sporno što je glasanje završeno posle ponoći?
Ustavni sud je u predmetima KO256/26 i KO258/26 utvrdio da je rok od 60 dana za izbor predsednika počeo da teče 8. avgusta i da ističe 6. oktobra. Prema Radiju Slobodna Evropa, glasanje u Skupštini počelo je u utorak u 23.55, završilo se u 00.07 u sredu, a u 00.13 je proglašeno da je Široka Pulja izabrana. Eljiza Hodža dobila je jedan glas, a dva listića bila su nevažeća. U prvom tekstu o izboru navodili smo da je glasanje završeno u 00.03, dok KoSSev piše samo da se postupak završio nekoliko minuta posle ponoći. Izvori se razilaze oko minuta, ne oko toga da je ponoć prošla.
Koci se poziva na odluku suda prema kojoj je postupak trebalo okončati do 6. oktobra, uz posledicu raspuštanja Skupštine. Beriša je podneskom o „neizvršenju“ presude od 29. septembra zatražio od suda da ispuni ulogu „čuvara Ustava“. Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu (KIP) rekao je još pred glasanje da je posledica izostanka izbora u roku raspuštanje Skupštine.
Ko može da ospori izbor predsednice?
Naim Jakaj iz KIP-a objasnio je za Radio Slobodna Evropa da građanin ili advokat ne može da pokrene taj postupak:
„Građanin ili advokat može da obavesti Sud, ali ne mogu u svoje ime da traži apstraktnu ocenu ustavnosti postupaka Skupštine. Za to su potrebne strane ovlašćene Ustavom, među kojima je najmanje deset poslanika Skupštine“, rekao je Jakaj.
Prema njegovim rečima, obaveštenje može da posluži kao signal o neizvršenju presude, ali nije formalni zahtev koji obavezuje sud da otvori novi slučaj. Jakaj je dodao da je moguće tražiti i pojašnjenje od suda, s obzirom na razvoj događaja posle isteka roka: „Presudom ovog suda jasno je utvrđeno da rok za izbor predsednika ističe 6. oktobra i da je postupak trebalo sprovesti i okončati u okviru tog roka.“
Isto tumačenje iznosi Eugen Cakoli iz Kosovskog demokratskog instituta. Prema njemu, odluku Skupštine direktno mogu da ospore najmanje deset poslanika, u roku od osam dana od njenog donošenja. „Slanje jednog ‘obaveštenja’ Ustavnom sudu samo po sebi nema nikakav suspenzivni efekat na izbor“, naveo je Cakoli u objavi na Fejsbuku, a u istoj objavi je napisao: „Ako se u tom roku ne podnese zahtev, ovaj put osporavanja se zatvara.“ Po njegovom tumačenju, čak i ako se tvrdi da je Skupština prekršila presudu, mora da se utvrdi da li su ispunjeni uslovi za raspuštanje Skupštine, a sud ne može automatski da poništi novu odluku mimo člana 113, stav 5 Ustava.
Za tu mogućnost postoji domaći presedan. Srpska lista je pre godinu dana iskoristila pravo poslanika i obratila se Ustavnom sudu sa zahtevom koji je potpisalo deset poslanika, devet iz te liste i Adem Hodža. Odnosio se na izbor potpredsednika Skupštine iz srpske zajednice, a izabran je Nenad Rašić iz partije Za slobodu, pravdu i opstanak, iako ga nije predložila većina poslanika iz srpske zajednice. Poslanica Demokratskog saveza Kosova Vjosa Osmani rekla je 6. oktobra da njena partija neće pokretati slučaj pred Ustavnim sudom zbog izbora predsednice posle isteka roka.
Šta kažu Hasani i Ombudsman?
Bivši predsednik Ustavnog suda Enver Hasani smatra da ustavne povrede nema, jer je glasanje počelo unutar roka, a brojanje glasova i proglašenje rezultata nekoliko minuta posle ponoći nisu ustavno pitanje. Po njegovom tumačenju Skupština ne može da se smatra raspuštenom, nego ostaje punovažna.
Institucija Ombudsmana Kosova odgovorila je Radiju Slobodna Evropa u pisanoj formi:
„Trenutno nismo primili nikakav zahtev u vezi s tim pitanjem i ne razmatramo ga u posebnom postupku.“
Ta institucija je dodala da će pratiti razvoj situacije i da će, ako se pojavi konkretno pitanje iz njenog mandata, to proceniti u skladu s Ustavom i zakonom.
Kako je protekla inauguracija?
Predsedništvo Kosova saopštilo je pre podne da će ceremonija biti održana popodne: „U 15 časova biće održana ceremonija inauguracije predsednice Republike Kosovo, njene ekselencije Justine Široke Pulje.“ Dužnost joj je predala dotadašnja vršiteljka dužnosti predsednika Aljbuljena Hadžiju, koja joj je uručila Ustav Kosova. Prema Radiju Slobodna Evropa, Hadžiju je rekla da će Široka Pulja uvek imati njenu podršku, a Široka Pulja da će nastaviti posao koji je Hadžiju započela.
Mesto ceremonije izvori navode različito. KoSSev piše da je održana u dvorištu Predsedništva u Prištini, a Danas, pozivajući se na RTK, da je održana ispred zgrade kosovskog parlamenta. Radio Slobodna Evropa beleži da je Ustav uručen pred zgradom, nakon čega su obe ušle u zgradu Predsedništva. Prema Danasu, bili su prisutni premijer Kurti i komandant Kosovskih bezbednosnih snaga Baškim Jašari, uz predstavnike institucija i stranaka, a KoSSev dodaje članove porodice i ambasadore. KoSSev je u trenutku izveštavanja zabeležio i da vest o završenoj ceremoniji još nije bila na sajtu Predsedništva.
Zakletvu pred poslanicima položila je iste noći, posle izbora, i tada je poručila:
„Biću predsednica svih građana, bez obzira na političku, etničku ili društvenu pripadnost. Radiću na jedinstvu, pravdi, razvoju i jačanju naših institucija. Kosovo mora da napreduje kao demokratska i bezbedna država, sa jasnom evroatlantskom orijentacijom i snažnim prijateljstvom sa našim saveznicima. Braniću Ustav, interese Republike i dostojanstvo naših građana.“
Široka Pulja ima 72 godine, ekonomistkinja je i akademkinja, a ranije je bila ministarka energetike i rudarstva i poslanica DPK. Do izbora je predsedavala Akademijom nauka i umetnosti Kosova, kao prva žena na čelu te institucije. Na funkciji predsednice, koja traje pet godina, treća je žena posle Atifete Jahjage i Vjose Osmani. Pre njenog izbora Skupština je u drugom čitanju usvojila izmene Zakona o Specijalizovanim većima, što je bilo jedno od ključnih pitanja u pregovorima Samoopredeljenja i DPK. Rok od osam dana za eventualni zahtev poslanika teče od donošenja odluke o izboru.



