Srpske NovineSrpske Novine

Izlaznost 25. oktobra: Vučićević računa glasove i cenzus

Profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Vučićević procenjuje da za promenu vlasti treba 4,3 do 4,4 miliona birača, a cenzus od tri odsto znači 130.000 do 135.000 glasova.

Milan Stanković3 min čitanja0
Podeli
Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka, politički analitičar
Dušan Vučićević, profesor Fakulteta političkih nauka, čija se procena izlaznosti navodi u tekstu/ Foto: Vreme
Komentari…

Profesor Fakulteta političkih nauka Dušan Vučićević izneo je 12. oktobra 2026. u izjavi za N1 račun po kome izlaznost na parlamentarnim izborima 25. oktobra mora da bude oko 4,3 do 4,4 miliona birača da bi se moglo očekivati da vlast promeni ruke. Procena stiže posle objave da u biračkom spisku ima 6.450.523 birača, o čemu smo već pisali, a u nju je ugradio i očekivanje o tome koje liste su na ivici izbornog praga.

Prema njegovom računu, Srpska napredna stranka (SNS) može da izvede 1,7 do 1,8 miliona svojih glasača. Kada se tako postave stvari, kaže Vučićević, izlaznost od 4,3 do 4,4 miliona je ona pri kojoj se promena može očekivati. Prema našem preračunavanju, to je otprilike 67 do 68 odsto od upisanih birača.

Koliko glasova znači cenzus od tri odsto?

Pri takvoj izlaznosti cenzus od tri odsto iznosi oko 130.000 do 135.000 glasova. Vučićević navodi da se za prag bore Socijalistička partija Srbije (SPS), Evropska Srbija i Autentična desnica, a o toj računici je rekao:

„SPS, Evropska Srbija i Autentična desnica se bore za cenzus… Cenzus je 3 posto, ostaće deo birača koji će glasati za sve ove opcije, zato što ima predstavu da se radi o 130-135.000 glasova, i onda to ljudima ne deluje kao previše veliki broj, iako taj broj glasova nije tako lako osvojiti”

Za listu Bogoljuba Karića misli da ne može da pređe prag. Računa i na oko dva odsto nevažećih listića, što je približno nivo ranijih izbora, a deo glasova, kako kaže, ostaće ispod cenzusa:

„Zato što ćemo imati i oko 2 posto nevažećih glasova, što je manje-više standard na svim prethodnim izborima. Jedan deo glasova će ostati ispod cenzusa, a koji su antirežimski. Videćemo da li će biti i režimskih glasova koji će ostati ispod cenzusa, biće ih verovatno, gospodin Karić mislim da ne može da pređe cenzus, a za njega neće glasati antirežimski birači”

Za SPS tvrdi da prelazak praga nije izvestan. Navodi da stranka ima unutrašnje probleme i da je Branko Ružić, kako je rekao, ne baš direktno, pozvao da se glasa za listu pod rednim brojem 3.

Kakva je kampanja na terenu?

Vučićević ocenjuje da prvi put posle 14 godina imamo kampanju u kojoj se nadmeću dva snažna aktera koji okupljaju veliki broj aktivnih ljudi. Kao promenu u kampanji SNS-a izdvaja to što Aleksandar Vučić insistira na televizijskim duelima sa kandidatima druge strane, što pripisuje situaciji na terenu. Za Studentsku listu je rekao:

„Prvi put imamo jaku terensku kampanju nekoga ko nije SNS i to vidimo vrlo jasno u prethodne dve, tri sedmice, a mislim da ćemo to videti i u narednih par, a što je najvažnije i na dan izbora. Na terenu su se negde izjednačili, a čini mi se da prednjači Studentska lista”

Reč je o proceni jednog analitičara, ne o rezultatu merenja, i tako je treba čitati. Uslove za izbore Vučićević opisuje kao nikad lošije, ali na biračkim mestima očekuje bolju kontrolu nego ranije:

„Možemo da očekujemo da će glasovi biti brojani pošteno i da će biti vrlo malo nepravilnosti na biračkim mestima. Da li su sva biračka mesta pokrivena obučenim kontrolorima videćemo u narednim danima”

Zašto je u biračkom spisku milion više nego u popisu?

Profesor kaže da se građani svaki put kad se objavi ukupan broj birača frapiraju koliko ih ima, i da su birački spisak i popis stanovništva dve potpuno različite evidencije. Razliku objašnjava ovako:

„Tačno je da u popisu ima milion manje ljudi punoletnih nego u biračkom spisku, koji je relativno neprecizan. Ne mogu da tvrdim koliko je ljudi koji su preminuli a nalaze se na biračkom spisku, verovatno ima takvih. Broj birača u biračkom spisku jeste veći zato što se na njemu nalaze naši državljani koji imaju 18 godina i koji žive u dijaspori. Njih popis, naročito ako su se odselili pre 5, 10, 15 godina, ne hvata. I odatle je dobar deo te razlike”

Dijaspora ulazi i u njegov račun izlaznosti. Za glasanje u inostranstvu prijavljeno je oko 111.000 birača, prema poslednjoj informaciji koju je naveo, a veći broj prijava pripisuje mobilizaciji i dobrim odnosima koje su studenti uspostavili sa dijasporom i Skupštinom u rasejanju. Njegovo je očekivanje, kako je rekao, da izlaznost bude blizu 4,3 miliona:

„To će povećati brojeve koji se tiču izlaznosti u Srbiji a koje očekujemo na osnovu istraživanja. Moje očekivanje je negde blizu 4,3 miliona, uz povećan broj ljudi koji će glasati u biračkim mestima van Srbije - mi možemo da idemo na 4,3 - 4,4 miliona”

Do izbora 25. oktobra, prema njegovim rečima, biće poznato i da li su sva biračka mesta pokrivena obučenim kontrolorima.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstIzlaznost na izborima 2026: RIK 64,89 odsto do 18 satiRIK beleži 64,89 odsto do 18 sati, a CeSID i Ipsos i Crta za 19 sati procenjuju 67,6 i 67,8 odsto. Podatak za ceo dan u izvorima koje smo pročitali još nije naveden.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Baka Prase nije priveden, VJT najavio krivičnu prijavu
  2. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  3. REM kaznio Kurir i Prvu, Informer bez jutarnjeg programa
  4. Nacionalni saveti: RIK utvrdio rezultate, 161 greška
  5. Male boginje u Srbiji: 27 slučajeva, u Boru 18 obolelih

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.