Rašuo: MUP ispravlja majski broj ličnih karata na 6.211.000
Član Komisije za birački spisak kaže da policija za 18. maj sada navodi 6.211.000 važećih ličnih karata, a ne 5.990.000. Razlika do septembra bi tada bila oko 14.000, ne 235.000.

Policija za 18. maj sada navodi 6.211.000 važećih ličnih karata, a ne 5.990.000, koliko je ranije dostavila Komisiji za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska. To je u nedelju, 18. oktobra, agenciji FoNet rekao član Komisije Ognjen Rašuo, uz objašnjenje koje je prema njegovim rečima dobio: majski podatak je bio pogrešan zbog tehničke greške.
Rašuo ispravku prenosi kao tvrdnju policije, ne kao dokument. Odgovor MUP-a na njegove navode nije objavljen, a zvanične potvrde novog majskog broja u javnosti nema.
„Policija tvrdi da je pravi podatak za maj 6.211.000 i da su nam dostavili pogrešan podatak od 5.990.000“, rekao je Rašuo za FoNet.
Šta su MUP-ovi dopisi pokazivali do sada?
Prema podacima koje je MUP dostavio Rašuu, Srbija je 18. maja imala 5.990.000 važećih ličnih karata, a 28. septembra 6.225.000. Kada je Komisija uporedila ta dva broja, dobila je rast od preko 235.000 karata za nepunih pet meseci.
Za ta dva datuma postoje i tačniji brojevi iz dopisa MUP-a, koje je 14. oktobra objavio N1. U dopisu od 4. juna, koji je potpisala načelnica Uprave za upravne poslove pukovnica policije Dragana Trajković, stoji da je 18. maja bilo 5.988.749 važećih ličnih karata punoletnih i 111.229 maloletnih građana. U dopisu od 10. oktobra, kojim MUP odgovara na Rašuov zahtev od 28. septembra, navedeno je 6.225.029 karata punoletnih i 119.048 maloletnih. Potpisnik drugog dopisa u objavljenom tekstu nije imenovan.
Znači, zaokruženi brojevi 5.990.000 i 6.225.000 odnose se na punoletne građane. Sa maloletnicima je u maju bilo 6.099.978 karata, a u septembru 6.344.077, pa je rast 244.099. Rašuo je to 14. oktobra objavio na društvenoj mreži X kao skok od 236.000 za punoletne, odnosno više od 244.000 zajedno sa maloletnicima. Komisija u ukupnom iznosu govori o oko 235.000.
Šta je Rašuo rekao pre ispravke?
Na X-u je 14. oktobra napisao da je od policije dva puta tražio podatak o broju važećih ličnih karata. Rašuo kaže i da je na sednici Komisije pitao da li je broj tačan i zamolio da se proveri da nije posredi tipfeler. Kada je javno govorio o tome, 14. oktobra, naveo je kako je tražio provere:
„Da nije neko u policiji umesto 6.025.000 greškom ukucao 6.225.000.“
Datum sednice na kojoj je to pitao nije naveden, a javno je to rekao 14. oktobra. Rašuo je tada tvrdio i da je sve proverio tri puta, da ima papire sa pečatom i da tromesečni prosek izdatih ličnih karata ne raste od jula 2024. do danas.
„Ne postoji ama baš nikakvo racionalno objašnjenje za toliki rast broja ličnih karata“, poručio je Rašuo 14. oktobra. N1 ga u istom tekstu navodi i kao funkcionera Zeleno-levog fronta (ZLF).
Šta ispravka znači za razliku od 235.000?
Ako je novi majski broj tačan, rast od maja do septembra pada na oko 14.000 karata. To je naša računica, izvori je ne navode, i važi samo uz pretpostavku da se 6.211.000 odnosi na punoletne građane kao i 6.225.000, jer MUP novi majski broj nije rastavio na punoletne i maloletne.
Rašuo se zbog toga ne smiruje. Kaže da ne može da bude siguran koji je podatak tačan i pita kako da veruje policiji. Posebno problematičnim smatra to što je Komisija pet meseci radila sa podatkom koji MUP sada označava kao pogrešan.
„Ili je policija toliko nesposobna da ne može da izvuče tačan broj iz kompjutera, ili ne znam šta je u pitanju. U svakom slučaju je loše“, rekao je on.
Komisija, dodaje Rašuo, nastavlja da prati podatke i kontroliše ovu oblast, uključujući moguće nepravilnosti u vezi sa ličnim kartama.
Šta traži Zeleno-levi front?
ZLF je 14. oktobra, kada je skok bio objavljen, saopštio da je lična karta dokument kojim se birač identifikuje na biračkom mestu. Prema stranci, ako za nekoliko meseci postoji višak od četvrt miliona važećih ličnih karata, a ti „novi“ ljudi se ne vide u biračkom spisku, građani imaju pravo da znaju ko su oni i zašto su im dokumenta izdata. Iz saopštenja:
„Članovi Komisije za reviziju biračkog spiska mesecima uporno traže evidenciju ličnih karata i nikada je nisu dobili. Ono što MUP jeste dostavio je samo podatak o povećanju ukupnog broja važećih ličnih karata od 235.000. Budući da tvrde da u tome nema ničeg spornog, problem više nije taj podatak sam po sebi, nego to što institucija odbija da ga objasni“, poručuju iz ZLF-a.
ZLF zahteva da MUP pre 25. oktobra javno i precizno objasni rast, kao i da MUP, Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i svi nadležni organi članovima Komisije hitno omoguće poređenje baze biračkog spiska sa bazom ličnih karata. Da li je ta stranka reagovala i na najnoviju ispravku majskog podatka, u objavljenim tekstovima ne piše.
Koliko je birača na spisku uoči glasanja?
Prema podacima Republičke izborne komisije, na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra ukupan broj birača je 6.450.523, sa stanjem na dan 9. oktobra 2026. Po popisu stanovništva u Srbiji živi 6.647.003 građana, pa je broj birača u spisku gotovo jednak broju stanovnika. To je okvir u kom Komisija za birački spisak poredi ono što dobija od policije: do glasanja je ostalo šest dana, a pitanje koji je majski broj tačan za sada je bez javnog odgovora MUP-a.



