Mihail Bogaček predložen za ambasadora SAD u Prištini
Bela kuća je objavila nominaciju Mihaila Bogačeka, izvršnog direktora Organizacije američkih država. Mesto ambasadora u Prištini prazno je od decembra 2024, a o potvrdi odlučuje Senat.

Bela kuća je 11. novembra objavila spisak nominacija koje je predsednik SAD Donald Tramp dan ranije, 10. novembra, poslao Senatu. Na njemu je i Mihail Bogaček (u dokumentima Bele kuće Mikhail Bogachek) sa Floride, predložen za ambasadora Sjedinjenih Država u Prištini. Američka misija na Kosovu nema ambasadora od kraja decembra 2024.
Šta se zna o Mihailu Bogačeku?
Saopštenje Bele kuće, kako navodi KoSSev, ne daje dodatne podatke o njegovom profesionalnom iskustvu. Više detalja objavio je Kurir. Prema tom listu, Bogaček je izvršni direktor u Organizaciji američkih država, gde je zadužen za administraciju, finansije, nabavke, ljudske resurse i informacione tehnologije. Na to mesto izabran je u novembru 2023.
Kurir piše da ima više od 25 godina iskustva u privatnom sektoru, zdravstvu i tehnologiji, da nema karijeru u Stejt departmentu ni diplomatsko iskustvo i da mu nisu poznate veze sa Balkanom. Diplomirao je industrijsko i sistemsko inženjerstvo na Džordžija Teku, doktorirao je bioinženjering, a član je upravnog odbora Republikanske jevrejske koalicije. Pre dolaska u Organizaciju američkih država bio je, prema istom listu, operativni direktor kompanije VativoRx, koja upravlja farmaceutskim beneficijama.
Šta sledi u Senatu?
Nominacija nije i imenovanje. Da bi preuzeo dužnost, Bogaček mora da prođe saslušanje pred Spoljnopolitičkim odborom Senata, a zatim da dobije potvrdu većine senatora. Do tada misiju u Prištini i dalje vodi otpravnica poslova Anu Pratipati, koja će na tom mestu ostati do dolaska novog ambasadora.
Zašto je ambasadorsko mesto prazno gotovo dve godine?
Prethodni ambasador, Džefri Hovenijer, došao je u Prištinu u januaru 2022, a Kosovo je napustio 30. decembra 2024. U junu 2026. Tramp je predložio ambasadore za Srbiju i druge zemlje regiona, ali ne i za Kosovo. Za Beograd je tada predložen Majkl Jang, dok je prištinsko mesto ostalo upražnjeno.
U međuvremenu su se odnosi Vašingtona i Prištine ohladili. SAD su 12. septembra 2025. na neodređeno vreme suspendovale strateški dijalog sa Prištinom. Američka ambasada je tada saopštila da su postupci vlade Aljbina Kurtija, u tehničkom mandatu, povećali tenzije i nestabilnost. Dijalog ni posle više od godinu dana nije obnovljen.
Ambasada je 23. oktobra 2026. ponovila da je nastavak moguć tek kada se steknu uslovi, među kojima su obaveze prema kosovskim Srbima. U saopštenju, koje prenosi KoSSev, piše:
„Radujemo se sprovođenju strateškog dijaloga sa Kosovom kada se steknu odgovarajući uslovi, uključujući ispunjavanje obaveza Kosova prema kosovskim Srbima.“
Tokom oktobra, prilikom posete američkih senatora Džin Šahin i Dika Durbina, predsednica Kosova Justina Široka-Pulja zatražila je obnovu strateškog dijaloga. Premijer Kurti istakao je značaj američke podrške evroatlantskim integracijama Kosova i prisustvo američkih snaga u Bondstilu.



