Sud odbio Šapićevu tužbu protiv BIRN-a zbog vile u Trstu
Viši sud u Beogradu prvostepenom presudom odbio je zahtev gradonačelnika za šest miliona dinara odštete zbog teksta o vili od 820.000 evra. Presuda nije pravosnažna.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić mora tuženima da plati 748.775 dinara troškova postupka, jer je Viši sud u Beogradu u celosti odbio njegovu tužbu protiv BIRN-a za šest miliona dinara odštete. Reč je o prvostepenoj presudi koja nije pravosnažna. Donesena je 29. septembra 2026, BIRN ju je primio 19. novembra, a o njenom sadržaju je javnost obavestio 21. novembra.
Važna napomena o izvoru: tekst presude nije objavljen, pa se njen sadržaj ovde prenosi onako kako ga je izneo BIRN, koji je jedna od strana u sporu.
Šta je Šapić tražio, a šta je sud odlučio?
Šapić je tužio zbog teksta koji je BIRN objavio 26. januara 2023. pod naslovom „Šapićeva vila u Trstu: Gradonačelnik Beograda nije prijavio kuću vrednu 820.000 evra“. Tražio je odštetu zbog povrede časti i ugleda i objavljivanje presude. Tužba je podneta protiv glavnog i odgovornog urednika Milorada Ivanovića, autora teksta Jelene Veljković i Aleksandra Đorđevića, kao i protiv Balkanske istraživačke mreže, koju zastupa direktorka Dragana Žarković Obradović.
Sud je zahtev odbio u celosti. Prema navodima BIRN-a, žalba Apelacionom sudu u Beogradu može da se uloži u roku od osam dana od prijema pisanog otpravka presude.
Stan od 150 kvadrata i vila od 399
Jezgro spora je razlika između onoga što je Šapić prijavio i onoga što je kupio. Sud je utvrdio da je Šapić u januaru 2019. u izveštaju o imovini i prihodima Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio dvoetažni stan od 150 kvadrata u Trstu. Italijanski katastar i kupoprodajni ugovor iz 2018. pokazuju drugačiju sliku:
- vila ukupne površine 399 kvadrata
- garaža od oko 127 kvadrata
- udeo u pristupnom putu od četiri kvadrata
- suvlasnički udeo od 4,35 odsto u šumskom zemljištu od oko 6.200 kvadrata
Sud je zaključio da se prijavljeni stan zapravo odnosio na tu vilu. Prema BIRN-u, u presudi je posebno naglašeno da nije reč o manjoj razlici u kvadraturi ili nepreciznom nazivu nekretnine, već o „suštinskoj nesaglasnosti“ između prijavljenih podataka i stvarne imovine.
Po istraživanju BIRN-a, Šapić je vilu u tršćanskom naselju Opičina kupio 30. maja 2018. od Marte Prioljo. Za kuću je ugovoreno 735.000 evra, a za garažu 85.000 evra. Novac je isplaćivan u etapama: 70.000 evra u novembru 2017, 500.000 evra u decembru 2017, a ostatak u maju 2018.
Šta je Šapić branio, a šta je sud utvrdio o ugovoru?
Šapić je na suđenju tvrdio da je vilu prijavio i da je Agenciji naknadno dostavio kupoprodajni ugovor. Rekao je i da je obrazac o nekretninama popunjavala sekretarica.
Sud je, prema BIRN-u, utvrdio da je ugovor Agenciji stigao tek u martu 2019, kada ga je ona zatražila tokom vanredne provere, i to na italijanskom jeziku, bez overenog prevoda. Dostavljanje ugovora, ocenio je sud, ne znači da su podaci u izveštajima bili tačni i potpuni. Ni u poslednjem javno dostupnom izveštaju, iz jula 2022, vrsta i površina nepokretnosti nisu bile prikazane onako kako ih vodi italijanski katastar.
Sud je ocenio i da su novinari postupali sa dužnom pažnjom. Pre objavljivanja pribavili su katastarske podatke i ugovor, proverili njihovu autentičnost i uporedili ih sa javno dostupnim prijavama imovine. Agencija im je 12. januara 2023. odgovorila da su svi Šapićevi izveštaji objavljeni na njenom sajtu. Iz toga je sud zaključio da su novinari imali osnov da smatraju da vila nije prijavljena na zakonom predviđen način. Šapić na pitanja novinara pre objavljivanja nije odgovorio, što se konstatuje i u presudi. Njegov komentar presude nije bio poznat u trenutku pisanja ovog teksta.
Šta je još otvoreno između Šapića i BIRN-a?
Ovo nije jedini postupak. Šapić protiv BIRN-a vodi još jednu tužbu od šest miliona dinara, zbog teksta o spornom objektu na Bežanijskoj kosi, i taj postupak je u toku. BIRN obe tužbe ocenjuje kao SLAPP, strateške postupke protiv javnog učešća, čiji je cilj, kako redakcija navodi, da pravnim i finansijskim pritiskom iscrpi novinare.
Građanski spor treba razlikovati od postupka pred Agencijom. Ona je posle vanredne provere započete 2018. podnela krivičnu prijavu protiv Šapića Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, o čemu smo ranije pisali. Iz tužilaštva detalje ne iznose, uz obrazloženje da je istraga tajna. Presuda Višeg suda se tiče samo odštetnog zahteva, a ne ishoda te prijave.



