Njujorška sutkinja poništila zabranu viza za 75 zemalja
Savezna sutkinja u Njujorku ocenila je da je Vašington prekoračio ovlašćenja zabranom useljeničkih viza za 75 zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina i Albanija.

Savezna sutkinja u Njujorku, Žanet Vargas, poništila je u petak, 21. avgusta, politiku administracije predsednika Donalda Trampa kojom je od januara ove godine bilo obustavljeno izdavanje useljeničkih viza državljanima 75 zemalja. Na spisku pogođenih se, pored država Latinske Amerike, Azije, Afrike i Bliskog istoka, našle i dve balkanske zemlje, Bosna i Hercegovina i Albanija, čiji državljani koji čekaju spajanje porodice u Sjedinjenim Državama sada mogu očekivati nastavak obrade zahteva.
Sutkinja Okružnog suda Sjedinjenih Država za Južni okrug Njujorka ocenila je da je mera “očigledno nezakonita” i da je državni sekretar Marko Rubio prekoračio ovlašćenja koja mu zakon daje. U pisanoj odluci navela je da politika koja se oslanja isključivo na državljanstvo podnosioca predstavlja direktan udar na sistem koji je Kongres uspostavio.
“Politika koja kategorički zabranjuje izdavanje useljeničkih viza na osnovu državljanstva podnosioca predstavlja neposredno ukidanje ovog zakonskog sistema”, napisala je Vargas u obrazloženju.
Obrazloženje presude poziva se na savezni zakon o imigraciji koji državnom sekretaru izričito oduzima ovlašćenje da odlučuje o izdavanju useljeničkih viza, jer je ta nadležnost po zakonu poverena konzularnim službenicima na terenu, a ne rukovodstvu Stejt departmenta u Vašingtonu. Upravo je to, prema oceni suda, tačka u kojoj je administracija prekoračila svoja ovlašćenja kada je uvela paušalnu zabranu po državljanstvu.
Koje zemlje su bile na spisku
Mera je stupila na snagu u januaru 2026. godine i obuhvatila je veliki i geografski raznorodan krug zemalja:
- zemlje Latinske Amerike, među njima Brazil, Kolumbija i Urugvaj
- balkanske zemlje Bosna i Hercegovina i Albanija
- južnoazijske zemlje Pakistan i Bangladeš
- veliki broj zemalja Afrike, Bliskog istoka i Kariba
Stejt department je meru pravdao tvrdnjom da su podnosioci zahteva iz tih zemalja pod visokim rizikom da postanu teret javnim fondovima i da će posegnuti za lokalnim, državnim i saveznim resursima u Sjedinjenim Državama.
“Podnosioci iz tih zemalja pod visokim su rizikom da postanu teret javnim fondovima i da posegnu za lokalnim, državnim i saveznim resursima u Sjedinjenim Državama”, stoji u obrazloženju koje je Stejt department dao uz uvođenje mere.
Tužbu protiv obustave podnele su organizacije Katolička pravna mreža za imigrante i African Communities Together, zajedno sa samim podnosiocima zahteva za useljeničke vize i američkim državljanima koji sponzorišu članove porodice iz zemalja na spisku. Upravo je taj drugi krug tužilaca, građani Sjedinjenih Država koji čekaju da im rođaci dobiju vizu, dao sudu osnov da meru oceni kao direktan udar na prava koja zakon garantuje i samim Amerikancima, ne samo strancima koji vizu traže.
Obustava izdavanja viza za 75 zemalja nije bila usamljen potez. Njoj je prethodila šira zabrana putovanja koja je od 1. januara ove godine obuhvatila 39 zemalja, kao i pauza u izdavanju viza kroz lutriju za raznolikost, uvedena krajem decembra prošle godine. Sve tri mere su deo iste kampanje pooštravanja imigracione politike koju administracija sprovodi od početka mandata, a organizacije za ljudska prava upozoravaju da ovakvi potezi otvaraju pitanje rasnog profilisanja jer se zasnivaju isključivo na državljanstvu podnosioca, bez pojedinačne ocene svakog zahteva.
Za građane Bosne i Hercegovine i Albanije, presuda iz Njujorka znači da se obrada useljeničkih zahteva koji su meseci bili zamrznuti sada može nastaviti, iako sud nije naredio da se to učini u nekom određenom roku. Reč je o prvoj presudi ove vrste otkako je mera uvedena, pa njen ishod prati i deo regiona koji čeka rešenje sličnih zahteva u drugim kategorijama viza.
Stejt department se do objavljivanja ove vesti nije oglasio povodom presude. Administracija zadržava pravo žalbe, pa konačna sudbina obustave i dalje zavisi od toga da li će Vašington odluku sutkinje Vargas osporiti pred višom instancom.



