Kamen temeljac za autoput Skoplje-Blace kod Stenkovca
Kod petlje Stenkovec počela je izgradnja deonice ka graničnom prelazu Blace, važne i za srpski pravac Beograd-Niš-Priština-Skoplje.

Kod petlje Stenkovec u blizini Skoplja danas je postavljen kamen temeljac za deonicu autoputa dugu oko 10,5 kilometara, koja će voditi do graničnog područja Blace prema Kosovu. Za Srbiju je ovo više od regionalne vesti o infrastrukturi kod suseda: reč je o poslednjoj karici na pravcu koji preko Merdara i Prištine povezuje Beograd i Niš sa Skopljem, i time deo šire mreže koridora koju Brisel finansira kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, isti mehanizam iz kog se finansira i deo radova na srpskoj strani granice.
Rok za izgradnju je četiri godine. Radove izvodi konzorcijum koji predvodi makedonska kompanija Granit, a projekat finansira Evropska banka za obnovu i razvoj kreditom od 167,6 miliona evra, uz bespovratna sredstva Investicionog okvira za Zapadni Balkan u iznosu od 30,82 miliona evra. Polaganju kamena temeljca prisustvovali su premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski i premijer Kosova Aljbin Kurti, zamenik premijera i ministar saobraćaja Aleksandar Nikoloski, kao i poslanici, ambasadori i predstavnici međunarodnih finansijskih partnera u projektu.
Direktor Javnog preduzeća za državne puteve Severne Makedonije Koce Trajanovski opisao je deonicu kao tehnički najzahtevniju u zemlji.
“Danas postavljamo kamen temeljac na najsloženiji i najteži autoput, koji će na malom rastojanju od samo 10,5 kilometara imati brojne tunele, vijadukte, mostove i galerije na kompleksnom brdsko-planinskom terenu koji će biti izazov i za projektante i za izvođače”, rekao je Trajanovski na postavljanju kamena temeljca kod Stenkovca.
Teren, deo masiva Skopske crne gore, uslovio je gustinu objekata na trasi. Projektom je predviđeno pet tunela sa po dve cevi, ukupne dužine oko pet kilometara, kao i četiri galerije za stabilizaciju kosina, ukupne dužine oko kilometar, i devet potpornih zidova. Broj mostova izvori navode različito: N1, prenoseći izjavu Trajanovskog, piše da će ih biti osam, dok Balkan Watch navodi devet mostova ukupne dužine oko 2,5 kilometara. Prema Balkan Watchu, na trasi je predviđeno i 11 podvožnjaka.
Razlika postoji i oko širine same saobraćajnice. Trajanovski je, prema prenosu N1, naveo da će ukupna projektovana širina autoputa biti 27,5 metara, dok Balkan Watch, pozivajući se na Mickoskog, piše da će širina iznositi 27 metara. Oba izvora se slažu da će autoput imati po dve saobraćajne trake u svakom smeru, širine 3,5 metara, uz zaustavnu traku od 2,5 metara.
Deonica od Stenkovca do Blaca spaja se sa već izgrađenih 1,5 kilometara autoputa kod samog graničnog prelaza, čime Severna Makedonija zaokružuje svoju stranu koridora ka Kosovu. Trajanovski je istakao da je eksproprijacija zemljišta rešena na više od 65 odsto trase i da, prema njegovim rečima, neće predstavljati prepreku izvođačima radova kao što je bio slučaj kod nekih ranijih projekata u zemlji. Očekuje da će preostali deo eksproprijacije biti rešen u roku od mesec do dva.
Za Beograd je ovaj projekat deo šire slagalice. Deonica Niš-Merdare na srpskoj strani i dovršetak puta kroz Kosovo do makedonske granice zajedno bi trebalo da skrate put od Beograda do Soluna i grčkih luka, pravac koji Vlada Srbije godinama najavljuje kao alternativu koridoru preko Bugarske. Dok se rok od četiri godine za deonicu Stenkovec-Blace ne pretoči u konkretan datum otvaranja, ostaje da region prati da li će usaglašena dinamika na obe strane granice zaista doneti spojen autoput, a ne još jednu deonicu koja čeka susedni ogranak.



