Kijev pod raketama u zoru, sve tri rafinerije Lukoila stale
Ruski napad na ukrajinsku prestonicu trajao je satima, dok su tri velike rafinerije kompanije Lukoil, poslednja pogođena dronovima u Kstovu, ostale bez proizvodnje.

Cena rata u Ukrajini se za Srbiju ne meri samo diplomatskim jezikom iz Brisela, nego i cenom goriva na pumpama, jer svaki nov udar na rusku naftnu infrastrukturu pomera svetska tržišta nafte i derivata na kojima zavisi i domaće snabdevanje. Baš to se dogodilo u noći između 26. i 27. avgusta, kada je ukrajinski dron pogodio rafineriju NORSI u ruskom gradu Kstovu i time, prema izveštaju agencije Rojters, ostavio sve tri najveće rafinerije kompanije Lukoil bez proizvodnje. Nekoliko sati kasnije, Rusija je uzvratila satima dugim napadom raketama i dronovima na Kijev.
Eksplozije su u ukrajinskoj prestonici odjeknule oko tri sata ujutru po lokalnom vremenu 27. avgusta, kada je u brzom nizu zabeleženo najmanje šest detonacija. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je oborilo sedam balističkih raketa tipa Iskander M ili severnokorejskih KN 23, jednu protivbrodsku raketu Oniks i tri krstareće rakete Banderol, dok je ukupan broj lansiranih projektila ostao neobjavljen. U napadu je učestvovalo i 222 drona različitih tipova. Krhotine su pronađene u Podilskom i Ševčenkivskom rejonu Kijeva, gde su oštećene dve škole.
Da li su stadion Dinama i tržni centar Guliver zaista pogođeni?
Ne. Prve vesti iz grada govorile su o dimu i požaru u blizini stadiona Valerij Lobanovski, domaćeg terena Dinama, i tržnog centra Guliver u centru Kijeva, ali su oba objekta kasnije demantovala štetu. Klub je saopštio da stadion nije oštećen, a portparol vlasnika tržnog centra, Oščadbanke, potvrdio je isto za Guliver. Potvrđena šteta ostala je ograničena na dve škole. Gradonačelnik Vitalij Kličko je do pola dva popodne prijavio dvoje povređenih u samoj prestonici, pošto je dron oko podneva pao na glavni put u Holosijivskom rejonu. Napad se tokom dana proširio i na Odesku i Zaporošku oblast, gde je, prema gubernatoru Ivanu Fedorovu, povređeno najmanje sedam ljudi, među njima troje dece.
Udar na Kijev usledio je posle serije ukrajinskih napada na rusku naftnu preradu, od kojih je poslednji, u noći na 26. avgust, pogodio baš NORSI u Nižnjenovgorodskoj oblasti. Gubernator Gleb Nikitin je u objavi na svom kanalu potvrdio da je “oštećen industrijski objekat”, bez dodatnih detalja. Lukoil se na napad nije oglasio. Prema izvorima Rojtersa iz same industrije, oštećeno je nekoliko procesnih jedinica, međuinstalaciona infrastruktura i opšti pogoni, ali izvori nisu mogli da procene koliko će popravka trajati niti koje su tačno jedinice pogođene.
NORSI je četvrta po veličini rafinerija u Rusiji i drugi najveći proizvođač benzina u zemlji, sa godišnjim kapacitetom od oko petnaest miliona tona sirove nafte. Njena godišnja proizvodnja iznosi otprilike pet miliona tona benzina, preko pet miliona tona dizela, dva miliona tona mazuta i oko 500.000 tona bitumena. Kada je stala, pridružila se rafinerijama u Permu, koja je bez proizvodnje od napada 21. avgusta, i u Volgogradu, koja je obustavila preradu 31. jula. To znači da su, prema Rojtersu, sve tri najveće ruske rafinerije u vlasništvu Lukoila trenutno van pogona.
Posledice se šire i van same nafte. Ukrajinski udari su oštetili logističke komplekse kompanije Ozon u Ufi i Orenburgu, pri čemu je objekat u Ufi zatvoren zbog dodatnog pregleda. Kompanija MSC, najveći svetski kontejnerski brodar, obustavila je prijem novih rezervacija za rusku luku Novorosijsk posle napada dronovima, iako nastavlja da posluje kroz druge ruske luke, uključujući Sankt Peterburg. Reč je o istoj vrsti pritiska na rusku energetsku i logističku infrastrukturu koji je krajem avgusta već pogodio i rafineriju Afipski, gde je, prema našem ranijem izveštaju, u napadu dronovima poginulo dvoje ljudi.
Ukrajinski generalštab je uz izveštaj o napadu naveo i da su ruske snage u poslednja 24 sata izgubile 1.400 vojnika, bez nezavisne potvrde ukupnog broja gubitaka od početka invazije. Dok se popravka NORSI-ja meri nedeljama, a ne danima, i dok Kijev i dalje čeka dodatne presretače za sistem Petriot, sledeći test će pokazati da li Moskva ima kapacitet da istovremeno brani naftnu infrastrukturu kod kuće i nastavi vazdušni pritisak na ukrajinsku prestonicu.



