Savo Minić: nema razgovora o formiranju vlasti u BiH
Predsednik Republike Srpske poručio je na godišnjicu parafiranja Dejtona da nema dogovora o institucijama dok se ne reše državna imovina, Ustavni sud BiH i OHR.

Predsednik Republike Srpske Savo Minić (SNSD) izjavio je 21. novembra 2026, na godišnjicu parafiranja Dejtonskog sporazuma, da Srpska neće razgovarati o formiranju vlasti i institucija na nivou Bosne i Hercegovine dok se ne reše tri pitanja: državna imovina, Ustavni sud BiH i Kancelarija visokog predstavnika (OHR). Reč je o potezu u neposrednom susedstvu Srbije, koji dolazi dan posle odluka Ustavnog suda BiH, o kojima smo već pisali.
Šta je Minić tačno poručio o vlasti u BiH?
Minić je komentarisao presudu Ustavnog suda donetu dan ranije, a zatim je stav izneo bez zadrške. Prema njegovim rečima:
„Mi smo pokazali politički kapacitet i pokazali smo institucionalni kapacitet na nivou BiH. Dok se ove stvari ne riješe, kada je u pitanju imovina, Ustavni sud i OHR, tek tada ćemo početi da ih rješavamo. Do tada više nema razgovora. Nećemo formirati vlast, nećemo se dogovarati o institucijama niti razgovarati o tome koje institucije treba zajednički da formiramo dok imamo druge koje nas ruše.”
Isti stav je u nešto drugačijoj formulaciji preneo i Klix, gde je Minić rekao: „Pokazali smo politički i institucionalni kapacitet. Dok se ove stvari riješe, na nivou BiH nema više razgovora.”
Dejton kao ugovor koji je, po Miniću, urušen
Veći deo izjave odnosio se na sam sporazum. Minić je rekao da bošnjačka elita celo vreme urušava Dejton i da se pravi kao da on ne postoji, a svoj stav je obrazložio kao pravnik:
„Kao pravnik mogu da vam kažem: kada imate ugovor, ugovor je zakon za stranke. Ugovor je nešto na osnovu čega stranke u tom postupku funkcionišu. Ovaj ugovor je urušen. On je uništavan do te mjere da još samo mi u Republici Srpskoj vodimo borbu za njega, zato što uistinu želimo da na ovim prostorima živimo ravnopravno sa ostala dva naroda. Mi to pokazujemo u Republici Srpskoj.”
Još kategoričnije je bio u verziji koju je preneo Klix: „Ovaj ugovor je urušen, derogiran, ne postoji.”
Minić je tvrdio i da su sporazum rušili njegovi garanti i potpisnici, sa jednim izuzetkom:
„Upravo oni koji su ga potpisali, osim nas Srba, i oni koji su bili garanti, trebali su da garantuju njegov opstanak, a upravo su ga oni rušili.”
Šta je prethodilo: odluke Ustavnog suda od 20. novembra
Povod je presuda Ustavnog suda BiH od 20. novembra. Sud je utvrdio da je zabrana simbola Armije RBiH neustavna, a poništio je i izjavu Željke Cvijanović o vitalnom interesu, kao i odluku Narodne skupštine Republike Srpske kojom je ta izjava potvrđena.
Izjava Cvijanović i odluka skupštine odnosile su se na odluku Predsedništva BiH od 29. juna o imenovanju četiri člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Za tu odluku su glasali Denis Bećirović i Željko Komšić.
Minićev stranački šef Milorad Dodik je još 20. novembra najavio da predstavnici SNSD-a u Savetu ministara BiH neće donositi odluke dok Ustavni sud ne povuče odluku o obeležjima Armije RBiH. Minićeva izjava od 21. novembra tako proširuje tu najavu: sa blokade odlučivanja u jednom telu na odbijanje razgovora o vlasti i institucijama na nivou cele države.
Odgovor iz Sarajeva
Na Dodikovu najavu odgovorio je Elmedin Konaković, koji je poručio da građanima Republike Srpske ne prete obeležja Armije RBiH, nego kriminal:
„Prijetnja građanima RS-a nisu obilježja Armije RBiH, nego kriminal.”
Konaković je time odgovorio na Dodikovu najavu od dan ranije, a ne na Minićevu izjavu od 21. novembra. U izvorima koje smo pregledali nema Minićevih navoda o tome kojim bi se putem pomenuta tri pitanja rešavala.



