Ubistvo kod Sombora: uhapšen muškarac (35) posle sukoba
Za ubistvo kod Sombora uhapšen je R. V. (35) iz Svetozar Miletića. Sumnja se da je posle sukoba zadao više udaraca M. D. (54), koji ga je, po pričama meštana, tog dana vozio kući.

Policija je 29. jula uhapsila R. V. (35) iz okoline Sombora zbog sumnje na ubistvo kod Sombora, u selu Svetozar Miletić. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova. Priveden je Višem javnom tužilaštvu u Somboru uz krivičnu prijavu.
Po sumnji, osumnjičeni je dan ranije, posle sukoba, zadao više udaraca muškarcu starom 54 godine. Taj muškarac je od zadobijenih povreda preminuo. Policijska uprava u Somboru delo je za sada kvalifikovala kao ubistvo, a konačnu pravnu ocenu daje tužilaštvo.
Vožnja iz Stanišića koja je prethodila sukobu
Osumnjičeni je iz Svetozar Miletića, a stradali M. D. (54) živeo je u susednom Stanišiću. Po pričama meštana, R. V. je tog dana otišao u Stanišić da se tetovira. Kada je to obavio, kući ga je kolima vozio M. D.
Do svađe nije došlo na putu. Meštani navode da je sukob počeo tek kada su stigli u Svetozar Miletić, dakle po završetku vožnje.
Meštani Stanišića kažu i da je stradali povremeno neregistrovano prevozio putnike. Jedan od njih je za Informer rekao: “Znamo da je on, da kažem, na divlje taksirao. Moguće da je zato povezao ovog mladića.” Ta vožnja je zasad jedina poznata veza dvojice muškaraca pre nego što je došlo do sukoba.
Šta se u selu govori o stradalom
M. D. je bio rodom iz Crne Gore. U Stanišiću se o njemu govori i kroz ranije nesuglasice sa komšijama.
“Znao je on da prvi probleme i započinje svađe, mnogi meštani su sa njim imali sukob.”
To je izjava meštanina, ne nalaz istrage. Ocena nečijeg karaktera nema dokaznu vrednost u pretkrivičnom postupku, ali objašnjava zašto u selu već kruže suprotstavljene verzije. Pojedine tvrde da je stradali prvi potegao nož i da se osumnjičeni branio. Nijednu od njih nije potvrdilo ni policijsko ni tužilačko saopštenje.
Zašto je važno kako će delo biti kvalifikovano?
Kvalifikacija koju policija upiše u krivičnu prijavu nije konačna. Ubistvo iz člana 113 Krivičnog zakonika nosi kaznu zatvora od pet do petnaest godina. Ako veštačenje i iskazi pokažu da smrt nije bila obuhvaćena umišljajem, tužilaštvo može preći na tešku telesnu povredu kvalifikovanu smrću iz člana 121 stav 3, za koju je zaprećeno od dve do dvanaest godina.
Ako se potvrdi ono što se u selu prepričava, da je prvi nož potegao stradali, u razmatranje ulazi i nužna odbrana iz člana 19 Krivičnog zakonika. Ta ocena se ne donosi na osnovu priča iz sela. Donosi se na osnovu obdukcije, uviđaja, tragova na licu mesta i iskaza svedoka koji su sukob videli.
Zbog toga je razlika između tri navedena pravna ishoda u ovom trenutku otvorena, a ne rešena. Tužilaštvo tek treba da sasluša osumnjičenog.
Šta sledi u naredna dva dana
Zadržavanje traje najviše 48 časova od hapšenja. U tom roku tužilac odlučuje da li će sudiji za prethodni postupak predložiti određivanje pritvora do 30 dana, obično zbog opasnosti od bekstva ili uticaja na svedoke.
Paralelno teče veštačenje. Obdukcijom se utvrđuje mehanizam nastanka povreda, pa i to da li je smrt nastupila od udaraca ili od pada, što je verzija koju deo meštana pominje. Rezultat tog nalaza odlučuje da li optužnica ide na ubistvo ili na blaže delo.
Do pravosnažne presude R. V. se tereti za krivično delo i važi za nevinog. U tekstu se koriste inicijali jer je reč o osumnjičenom, a ne o osuđenom licu.



