Brent 111,75 dolara, najviše od maja, posle napada Huta
Cena nafte Brent popela se do 111,75 dolara, a holandski gas TTF otvorio je dan na 88,75 evra. Huti tvrde da su gađali ciljeve u Saudijskoj Arabiji, evropske berze padaju.

Cena nafte Brent popela se u utorak 20. oktobra do 111,75 dolara za barel (oko 99,5 evra po današnjem kursu od 1,12258 dolara za evro), što je najviši nivo od maja, navodi Rojters. Trgovci u cenu ugrađuju geopolitički rizik posle napada jemenskih Huta na saudijsku infrastrukturu i izveštaja o napadima na brodove u Zalivu.
Rojters beleži da je Brent u jednom trenutku trgovan na 111,20 dolara, a to je 1,65 dolara ili 1,5 odsto više nego pri prethodnom zatvaranju, što računski daje oko 109,55 dolara. The National navodi Brent na 111,30 dolara, plus 1,52 odsto. Isti list podseća da je Brent u petak prvi put od maja dotakao 110 dolara, a da je američki WTI tog dana prešao 100 dolara prvi put u mesec dana. Naš raniji tekst beležio je Brent na 109,86 dolara, tada najviše od 19. maja, pa je današnji vrh za 1,89 dolara iznad tog nivoa.
Šta su Huti napali i šta je potvrđeno?
Huti, jemenska grupa povezana sa Iranom, preuzeli su u ponedeljak odgovornost za više napada na saudijske energetske, vazduhoplovne i vojne ciljeve. Rojters navodi lokaciju kompanije Aramco u Janbuu, naftno polje Šajba te aerodrome Kralj Halid u Rijadu i Abhu. The National piše o šest napada, među kojima su vojna baza kod aerodroma Abha, kamp pomorske jedinice i radar u Bir Askaru. Saudijske vlasti tvrdnje nisu odmah potvrdile, a Rojters ih nije mogao nezavisno da proveri.
Kpler, firma koja prati kretanje brodova, saopštila je u belešci u ponedeljak da je u dve nedelje prijavljeno najmanje 18 napadnutih plovila, što drži premiju rizika na mestu. Rojters dodaje da je u ponedeljak napad Huta na kamp za obuku vladinih bezbednosnih snaga u jemenskoj provinciji Šabva odneo 58 života, a više od 200 ljudi je povređeno.
Podaci za američku referentnu naftu se razilaze. Rojters navodi da je novembarski ugovor za WTI, koji ističe u utorak, dostigao 110 dolara, što je najviše od aprila za najbliži ugovor, i da je trgovan na 109,08 dolara, plus 5,42 dolara ili 5,2 odsto. The National beleži WTI na 100,80 dolara, plus 2,30 odsto, ali ne navodi o kom je ugovoru reč.
Analitičari banke ING su u belešci klijentima u utorak ocenili (slobodan prevod redakcije):
„Cene nafte i dalje imaju dobru podršku … Ovo ukazuje da tržište ugrađuje značajnu premiju rizika, s obzirom na nestabilnost situacije. Međutim, ako tokovi nastave neometano uprkos geopolitičkom okruženju, premija rizika bi se verovatno polako topila. Za to još nema znakova.“
Zašto skuplja nafta pomera očekivanja o kamatama?
The National povezuje energiju sa inflacijom: rat drži cene energenata visoko, a to povećava verovatnoću novog podizanja kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi, čija je sednica zakazana za sledeću nedelju. Analitičari sada očekuju drugo uzastopno povećanje. Analitičari američke energetske kompanije Duncan Oil poručili su (slobodan prevod redakcije):
„Brent koji lebdi blizu petomesečnih maksimuma, posle geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku, ponovo je izazvao strah od tvrdokorne inflacije. Rast troškova energije naveo je investitore da veruju da će Fed držati kamate višim duže, kako bi ukrotio inflaciju.“
Dok traje sukob SAD i Irana, isporuke sirove nafte sa Bliskog istoka ostaju sputane. Proizvođači iz Zaliva su, prema The National, pomerili prekrcavanje tankera sve do obale Indije i snizili cene da bi nafta nastavila da stiže u Aziju, dok improvizovana izvozna mreža oko Ormuskog moreuza trpi gužve i napade. Pre rata je kroz taj moreuz prolazila petina svetskog izvoza energije.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) dogovorila je prošle nedelje puštanje više od 20 miliona barela dizela iz rezervi. Veleprodajni dizel je, prema IEA, prešao 200 dolara u Singapuru i iznosi oko 220 dolara u Evropi i SAD; izvor uz te cifre ne navodi jasno jedinicu cene, pa je ni mi ne navodimo. Američki sekretar za energetiku Kris Rajt rekao je u ponedeljak da je Vašington spreman da dozvoli tankerima pod sankcijama da započnu proces legitimnog prevoza nafte. Kpler ocenjuje da bi to malo uticalo na rekordne vozarine: od skoro 160 plovila pod sankcijama američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC), samo 24 bi moglo da se vrati u redovnu trgovinu, kada se uzmu u obzir starost i vlasnička ograničenja.
Kako su reagovali gas i evropske berze?
Holandski gas TTF za novembar otvorio je dan na 88,75 evra po megavat-satu, što je oko 932 evra za 1.000 kubnih metara. Evropske berze su u jutarnjem trgovanju uglavnom u padu:
- nemački DAX: minus 0,46 odsto
- francuski CAC 40: minus 0,18 odsto
- britanski FTSE 100: minus 0,19 odsto
- italijanski FTSE MIB: minus 0,31 odsto
- moskovski IMOEX: plus 1,41 odsto
Kao razlozi se navode politička i fiskalna neizvesnost u Francuskoj, skupa energija i oprez pred kvartalnim rezultatima tehnoloških kompanija. Analitičari ipak očekuju da će dobit kompanija iz indeksa STOXX 600 u trećem kvartalu porasti 20,7 odsto međugodišnje, posle rasta od 24 odsto u drugom, prenosi Rojters. U tehnološkom sektoru se očekuje rast od skoro 33 odsto, a u industrijskom od oko 11 odsto. Rezultate objavljuju ABB, Mišlen i Esilor Luksotika, pre otvaranja američkih berzi General motors i Filip Moris, a posle zatvaranja Netfliks.
Zlato je palo na 4.131,77 dolara za trojsku uncu, a pšenica porasla na 6,5575 dolara za bušel. Na Vol stritu su u ponedeljak Dau Džons izgubio 0,07 odsto i zatvorio na 51.966,03 poena, S&P 500 porastao 0,41 odsto na 7.690,73, a Nasdak 1,11 odsto na 26.430,89 poena. Prema preliminarnoj Rojtersovoj anketi, analitičari su očekivali da su prošle nedelje zalihe sirove nafte u SAD pale, uz zalihe derivata.



