NBS: banke očekuju više kamatne marže na kredite građanima
Anketa Narodne banke Srbije među 17 banaka pokazuje da banke u poslednjem tromesečju 2026. očekuju strože cenovne uslove za kredite stanovništvu u svim valutama.

Narodna banka Srbije objavila je 19. novembra izveštaj ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za treće tromesečje 2026. Prema odgovorima banaka, kredite građanima u poslednja tri meseca godine čekaju strožiji cenovni uslovi u svim valutama, jer banke očekuju povećanje kamatnih marži.
Anketa je sprovedena od 1. do 14. oktobra 2026. među 17 banaka, čije učešće u bilansnoj sumi bankarskog sektora iznosi preko 99%. Narodna banka je tu anketu uvela 2014. godine, ima deset pitanja, a služi da se kretanja na kreditnom tržištu prate i kroz stavove samih banaka.
Šta su banke uradile u trećem tromesečju?
Standarde za odobravanje kredita banke su olakšale samo za dinarske gotovinske kredite građanima. Za sve ostale vrste kredita ostali su isti. Kao razlog navode veću konkurenciju među bankama i veću spremnost da preuzmu rizik, iako su troškovi izvora finansiranja nastavili da rastu.
Cenovni uslovi za stanovništvo bili su blaži, pre svega zato što su banke smanjile kamatne marže na dinarske kredite. Pojedine banke povećale su i najveći iznos onlajn gotovinskih kredita. Kod devizno indeksiranih kredita cenovni uslovi su pooštreni već tada, što NBS vezuje za raniji rast EURIBOR-a.
Šta banke očekuju u četvrtom tromesečju?
Banke očekuju da će se obrt desiti u ceni, a ne u standardima:
- strožiji cenovni uslovi za kredite građanima u svim valutama, zbog očekivanog povećanja kamatnih marži
- umeren rast tražnje građana, pre svega za dinarskim gotovinskim kreditima i kreditima za refinansiranje
- nepromenjeni standardi za kredite privredi, kao i u trećem tromesečju
Ukupna tražnja građana za kreditima u trećem tromesečju nije se menjala. Tražnja za deviznim stambenim kreditima blago je opala, a za deviznim potrošačkim blago porasla, zbog refinansiranja i kupovine trajnih potrošnih dobara.
Privreda je u trećem tromesečju tražila manje kredita, što je posledica slabije tražnje za dugoročnim zaduživanjem. Banke u tom segmentu nisu menjale standarde i ne očekuju promenu ni do kraja godine.



