Srpske NovineSrpske Novine

Mungiuova druga palma: rumunski novi talas više nije novi, ali jeste talas

Devetnaest godina posle prve Zlatne palme za 4 meseca, 3 nedelje i 2 dana, Kristijan Munđu je u nedelju u Kanu osvojio drugu, sada za film snimljen na norveškom fjordu sa američkim i norveškim glumcima.

Ivana Veljković3 min čitanja0
Podeli
Kristijan Munđu na filmskom festivalu u Kanu, dvostruki dobitnik Zlatne palme
Foto: Wikimedia Commons/ Wikimedia Commons, Georges Biard, CC BY-SA 3.0
Komentari…

U sceni koja je u Kanu izazvala najduže ćutanje sale tokom svetske premijere, Renate Reinsve sedi u kabini fjorda dok joj se kroz prozor vidi sin koji se igra sa kuče, a u njenim rukama je telefon na kojem upravo čita poruku koja će promeniti i njen i sinov život. Kamera se ne pomera dva minuta. Sebastijan Stan, koji u filmu igra Renateinog oca, baptističkog propovednika koji se sa porodicom doselio iz Rumunije u norveško selo, ulazi u kadar, vidi izraz njenog lica, ne kaže ništa, sedne pored nje. To je pre tri dana ono zbog čega je Kristijan Munđu u nedelju veče dobio Zlatnu palmu po drugi put, posle prvog osvajanja 2007. za „4 meseca, 3 nedelje i 2 dana”.

„Fjord” je film o porodici Tanase, koja se 2018. godine iz okoline Bukurešta preselila u norveško ribarsko mesto Tromsø, gde je Adrijan, otac, dobio mesto sveštenika u baptističkoj zajednici sastavljenoj uglavnom od istočnoevropskih migranata. Devetogodišnja kćerka Maja, koju u kasnijim kadrovima igra dvadesetdvogodišnja Reinsve, raste u zajednici koja se istovremeno smatra strancem od većinske luteranske kulture i otuđenom od rumunskih korena. Munđu, koji je scenario pisao tri godine, izgradio je narativ koji u prva dva sata izgleda kao tihi domaći film o veri i identitetu, a u poslednjih četrdeset minuta postaje moralna drama o izboru pojedinca u trenutku kada čitava njegova zajednica žrtvuje jednog svog člana radi opstanka kolektiva.

Zašto Norveška, zašto sada

Munđu je u intervjuima oko premijere objasnio da je film proizašao iz njegovog interesovanja za rumunsku dijasporu u Skandinaviji, koja je u poslednjih petnaest godina postala jedna od najbrojnijih i ekonomski najuspešnijih grupa rumunskih emigranata. Veliki broj migranata je religiozan i pripada manjinskim hrišćanskim zajednicama, što stvara dvostruku marginalnost, ekonomsku u odnosu na većinu, ali i duhovnu u odnosu na luteransku većinu i sopstvenu pravoslavnu sredinu od koje su se ranije udaljili. Sebastijan Stan, koji je rođen u Konstanci i sa osam godina sa porodicom emigrirao u Beč pa u Njujork, sa Munđuom je radio prvi put. Njegova glumačka biografija u marvelovskoj franšizi nije naizgled relevantna za tip filma kakav je „Fjord”, ali Stan je u poslednjim godinama dosledno gradio drugu, autorsku karijeru kroz uloge u „The Apprentice” i „A Different Man”, što je očigledno bio razlog Munđuovog izbora.

Reinsve, koja je 2021. osvojila nagradu za glavnu glumačku ulogu u Kanu za „Najgora osoba na svetu” Joahima Trijera, ovde nije nagrađena za glumu, ali je njena uloga centralna. To što kanski žiri pod predsedavanjem Pak Čan Vuka nije podelio nagradu za glumu Renate Reinsve, izazvalo je u kritičarskoj zajednici nekoliko komentara, jer je njena izvedba opisana kao najsuptilnije glumačko delo godine. Žiri je nagradu za glavnu žensku ulogu podelio Virginie Efira i Tao Okamoto za film „Suddenly”, što jeste odluka koja se pravdala potrebom da se diversifikuje paleta nagrađenih izvedbi.

Munđu sa „Fjordom” pripada zajednici autora koji su definisali takozvani rumunski novi talas, generaciji rediteljskih poetika koja je u prvoj deceniji ovog veka donela međunarodnu pažnju filmovima Kornelije Porumbojua, Kristijana Pjuiua, Krista Kalanjeskua i Radua Žude. Talas je u međuvremenu izgubio strogu žanrovsku koherenciju, dok pojedini autori, pre svih Mungju i Žude, nastavljaju da rade unutar kanona koji je tom generacijom uspostavljen, ostali su skrenuli ka televiziji ili evropskim koprodukcijama. Druga Zlatna palma za Munđua nije, dakle, samo lična potvrda, već je signal da rumunski autorski film, devetnaest godina posle prvog kanskog vrhunca, i dalje proizvodi dela koja na najvišem nivou festivalskog priznanja nemaju ozbiljne takmace.

Film u srpsku distribuciju stiže krajem juna kao deo paketa MCF MegaCom Filma, distributera koji je ove godine kupio prava na svih jedanaest filmova nagrađenih u Kanu. „Fjord” će se prikazivati u Cineplexx Ušće i Big, dok je projekcija u Domu omladine, sa pratećim razgovorom Munđua sa publikom, najavljena za jesen.

Podeli
Komentari…
Sledeći tekstLinux 7.0 stigao posle 14 godina: 4 stvari koje donosi novo izdanjeLinus Torvalds je 12. aprila objavio Linux 7.0, prvo veliko unapređenje glavnog broja verzije posle 14 godina, sa značajnim promenama u upravljanju memorijom.

Povezani tekstovi

Najčitanije danas

  1. Baka Prase nije priveden, VJT najavio krivičnu prijavu
  2. Studentska lista traži obustavu uvida u plan za Jama Bor
  3. REM kaznio Kurir i Prvu, Informer bez jutarnjeg programa
  4. Nacionalni saveti: RIK utvrdio rezultate, 161 greška
  5. Male boginje u Srbiji: 27 slučajeva, u Boru 18 obolelih

Komentari (0)

Ostavi komentar

Komentari prolaze kratku moderaciju. Lični napadi i govor mržnje se brišu.

Još nema komentara. Budi prvi i podeli mišljenje.