Porodilište UKC Niš beleži rast porođaja, uručeno 50 paketa
U prvoj polovini 2026. u Srbiji je rođeno oko 900 beba više nego lane, a Niš ima oko 100 novorođenčadi više. Ministarka je uručila 50 poklon-paketa.

Rađa li se u Srbiji više beba nego lane? Prema podacima koje je u Nišu iznela ministarka, da: u prvih šest meseci 2026. rođeno je oko 900 beba više nego u istom periodu 2025, a porodilište UKC Niš beleži oko 100 novorođenčadi više.
Podatke je u utorak, 13. oktobra 2026, iznela Jelena Žarić Kovačević, ministarka za brigu o porodici i demografiju u tehničkom mandatu. Posetila je Kliniku za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Niš i majkama i bebama uručila 50 poklon-paketa. Razgovarala je i sa porodiljama, zaposlenima i rukovodstvom o uslovima boravka majki i beba.
Koliko je beba više nego lane?
Ministarka je navela da je u Srbiji u prvoj polovini ove godine rođeno gotovo 900 beba više nego u istom periodu prošle godine. Izvori koji su preneli posetu nisu rekli isto: jedan piše „oko 900“, drugi, pozivajući se na ministarku, „skoro 900“. Razlika je u formulaciji, a ne u smeru: rast je potvrđen u oba slučaja.
Za Niš JuGmedia navodi oko 100 novorođenčadi više nego lane. Ministarka je kao porodilišta sa velikim brojem rođenih pomenula i Novi Sad, Užice i beogradsku bolnicu „Dragiša Mišović“. Rekla je da su je podaci o broju beba u Nišu dodatno podstakli da dođe, a da je u istom porodilištu bila i 1. januara ove godine.
„Mnogo mi je drago što Niš prednjači po novorođenim bebama“, rekla je ministarka novinarima u UKC Niš.
Koliko se porođaja obavi u Nišu godišnje?
Tu se brojke razilaze. JuGmedia navodi da se na niškoj klinici godišnje obavi između 3.200 i 3.500 porođaja. Glas juga, pozivajući se na vršioca dužnosti direktora UKC Niš, doc. dr Milana Lazarevića, piše o između 3.200 i 3.300 beba godišnje. Izvori ne objašnjavaju otkud razlika od 200 godišnje na gornjoj granici.
Lazarević je potvrdio smer, ne i konačan broj:
„Mi u poređenju sa prošlom godinom ove godine imamo veći broj porođaja i veći broj živorođenih beba.“
Podaci se, objasnio je, prate po određenim vremenskim periodima, a potpuniji godišnji pregled biće dostupan krajem godine. Koliko je tačno beba rođeno u Nišu od januara do danas, nijedan izvor ne navodi.
Šta je ministarka poručila u porodilištu?
O uslovima na klinici rekla je da je situacija „ne samo zadovoljavajuća, nego više od zadovoljavajuće“. Brigu o porodici, kako je istakla, ne završava boravak u porodilištu:
„Nije sve ni do zdravstvene zaštite, već moramo da vodimo računa o svakom detetu, o svakom rođenom detetu i o svakoj porodici.“
Zdravstvenu zaštitu opisala je kao jedan od prvih oblika podrške sa kojima se budući roditelji susreću. „I posle toga i pre toga država mora da bude tu da bi podržala sve te porodice“, rekla je Žarić Kovačević.
Upozorila je i da se rezultati u demografiji ne vide preko noći:
„Demografija je nešto što dugo traje i ne možemo da kažemo da ćemo danas nešto učiniti, pa će se sutra roditi više dece. To nas obavezuje da budemo odgovorni i da do kraja ispoštujemo sve mere koje imamo, ali i da uvodimo neke nove.“
Kao jednu od postojećih mera navela je roditeljski dodatak, koji se, rekla je, redovno isplaćuje. Dodala je da bi izdvajanja mogla da budu povećana, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti države.
Šta je sa starom zgradom porodilišta?
Lazarević je rekao da je zgrada porodilišta stara, ali da su uslovi, po njegovim rečima, pristojni. Planirana je državna investicija u novu zgradu ginekologije i porodilišta. Iznos i rok izvori ne navode.
Ministarka je poručila da je u Niš već ušlo dosta novca, a da ga tek sledi još:
„Mnogo novca je uloženo u novi Klinički centar u Nišu, mnogo novca će tek biti uloženo u novu zgradu ginekologije i porodilišta.“
Prema njenoj proceni, ta ulaganja treba da pomognu da Niš ostane centar zdravstvene zaštite za oko dva miliona ljudi. Lazarević je zahvalio na podršci Ministarstva i najavio nastavak saradnje, a ministarka je izrazila nadu da će posetu ponoviti početkom naredne godine.



