Pukotine u SNS: povučen projekat privatnog obezbeđenja
Sa dnevnog reda povučen je projekat javno-privatnog partnerstva za privatno obezbeđenje. Po navodima, razlog nije procedura, već sukob u vrhu stranke i pitanje sudbine gradonačelnika Šapića.

- Sa dnevnog reda povučen je projekat javno-privatnog partnerstva za privatno obezbeđenje.
- Prema navodima iz stranačkih kuloara, razlog nije proceduralni, već sukob unutar SNS.
- U središtu spekulacija je pozicija gradonačelnika Aleksandra Šapića i pitanje njegove političke sudbine.
- Opozicija je integraciju privatnog obezbeđenja ranije nazivala pokušajem stvaranja paravojne formacije.
Projekat javno-privatnog partnerstva za privatno obezbeđenje, jedna od spornijih tačaka beogradske administracije, povučen je sa dnevnog reda. Odluka je, prema prvim tumačenjima, predstavljena kao rutinski, proceduralni korak. Po saznanjima iz stranačkih kuloara, pravi razlog leži drugde, u zategnutim odnosima unutar Srpske napredne stranke i u pitanju koje se sve otvorenije postavlja, o političkoj sudbini gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića.
Za jednu vladajuću strukturu koja godinama insistira na monolitnosti, povlačenje sopstvenog projekta nije sitnica. Ono se retko dešava zbog forme. Kada odustajanje od inicijative postane vidljivo, obično je reč o poruci koja se šalje unutra, ne o zapetljanoj administrativnoj proceduri.
Šta je zapravo povučeno
Projekat je predviđao model u kojem bi privatne bezbednosne kompanije, kroz partnerstvo sa gradom, preuzele deo poslova obezbeđenja u javnom prostoru. Zagovornici su ga branili kao način da se rastereti postojeći aparat i uvede fleksibilniji sistem. Kritičari su, međutim, od prvog dana upozoravali na nešto drugo.
Deo opozicije integraciju privatnog obezbeđenja u gradske funkcije nije video kao tehničko pitanje, već kao prvi korak ka stvaranju, kako su to formulisali, paravojne formacije pod okriljem lokalne vlasti. Ta ocena je oštra i sporna, ali je u javnoj raspravi ostavila trag. Povlačenje projekta sada dobija dvostruko čitanje, kao ustupak kritici spolja i kao znak da unutar same stranke nema jedinstva oko toga ko za tu ideju treba da odgovara.
Upravo taj drugi sloj čini priču političkom, a ne administrativnom. Ako je projekat pao zbog procedure, popravlja se procedura. Ako je pao zbog sukoba, popravljaju se odnosi, a to je znatno teže.
Da li će Vučić žrtvovati Šapića?
Ime koje se najčešće pominje uz ovaj potez jeste ime gradonačelnika. Aleksandar Šapić je do sada važio za figuru sa širokom autonomijom u Beogradu, ali povlačenje projekta otvara pitanje koliko ta autonomija još vredi. U vrhu stranke, po navodima, ne postoji jedan glas o tome da li je gradonačelnik postao teret ili je i dalje aktivan igrač.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić do sada je više puta pokazao da u trenucima pritiska bira stabilnost celine nad pojedincem. Pitanje je da li je Beograd, kao najveći i najosetljiviji politički teren u zemlji, mesto na kojem će se ta logika ponoviti. Žrtvovanje gradonačelnika bilo bi jasan signal da se unutrašnji balans pomera, a zadržavanje na funkciji bio bi znak da sukob, ako postoji, još nije prevagnuo.
Opozicija u povlačenju vidi potvrdu sopstvenih ranijih upozorenja i priliku da priču o navodnoj paravojnoj formaciji drži u fokusu. Iz vlasti, sa druge strane, poručuju da je reč o preranom zaključivanju i da odustajanje od jednog modela ne znači unutrašnji rascep. Do zvanične potvrde ili demanta, ostaje prostor u kojem spekulacije rastu brže od činjenica.
Ono što se ne može sporiti jeste da je pukotina postala vidljiva. A vidljive pukotine u strukturama koje se hvale jedinstvom obično ne zarastaju same od sebe. Šta mislite, da li je povlačenje ovog projekta kraj priče ili tek prvi znak dubljeg preslaganja u beogradskoj vlasti?



