Kurti sa iskopavanja u Zubinom Potoku traži tajni dosije
Aljbin Kurti obišao je iskopavanja u Zubinom Potoku i zatražio od EU i SAD pritisak na Srbiju da skine tajnost sa dosijea 38. motorizovane brigade, zapečaćenog do 2044. godine.

Aljbin Kurti, vršilac dužnosti premijera u Prištini, izašao je 1. avgusta na teren u selu Mala Kaludra kod Zubinog Potoka, gde traju iskopavanja posmrtnih ostataka. Sa lokacije do koje se, kako je rekao, teško stiže vozilom, zatražio je od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da izvrše pritisak na Srbiju da skine oznaku tajnosti sa ratne dokumentacije.
Na terenu rade timovi Instituta za sudsku medicinu, forenzički stručnjaci i antropolozi, uz prisustvo predstavnika Evropske unije i Euleksa. Kurti je naveo da posmrtni ostaci nisu na jednom mestu nego rasuti po širem prostoru, zbog čega iskopavanja mogu da potraju nedeljama, pa i mesecima.
Bolno je, tužno i mučno videti da 27 godina nakon završetka rata istina koju su pokušali da zakopaju i izbrišu izlazi na videlo
Tako je Kurti opisao ono što se vidi na terenu. Veći deo njegovog nastupa, međutim, ticao se papira koji se ne nalaze na Kosovu.
Zašto je dosije 38. brigade zapečaćen do 2044?
Kurti je imenovao konkretan predmet: dosije 38. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, koji je 2014. godine klasifikovan na rok od 30 godina, dakle do 2044. Prema onome što je izneo, taj dosije se tiče grupe od 23 intelektualca iz Mitrovice koje su srpske snage uhapsile 19. aprila 1999. godine. Ako rok ostane kakav jeste, porodice bi na uvid u dokumentaciju čekale još 18 godina.
Zahtev nije upućen Beogradu direktno. Kurti je adresirao Brisel i Vašington, čime pitanje deklasifikacije iz pravne ravni prelazi u diplomatsku, gde ga vezuje za rokove dijaloga, a ne za rokove istrage koja se vodi na severu Kosova. Odgovore o sudbini bliskih, po podacima koje je izneo, čeka više od 1.500 porodica nestalih.
Šta kaže Specijalno tužilaštvo
Portparolka Specijalnog tužilaštva u Prištini Nora Ljuta saopštila je da je do sada izdato više od deset naloga za ekshumaciju i zamolila medije za uzdržanost dok se istražne radnje ne završe.
Do sada je doneto više od deset naloga za ekshumaciju, sve u okviru ovih istražnih radnji. Ne možemo govoriti o rezultatima dok proces nije završen
navela je Ljuta. U posebnom apelu medijima dodala je:
Molimo za razumevanje i da se izbegne svako izveštavanje koje nije potvrđeno od strane nadležnih institucija.
Tužilaštvo tvrdi da je lokacija u Maloj Kaludri rezultat višegodišnjeg rada Kosovske policije i Specijalnog tužilaštva i da je slučaj i dalje u fazi istrage. Broj pronađenih posmrtnih ostataka nije potvrđen. Na to se čeka obdukcija i DNK analiza, a nijedan od dva postupka nema unapred poznat rok.
Od pritvora do političkog zahteva
Srpske novine su o Maloj Kaludri pisale kada je dvojici osumnjičenih određen mesec dana pritvora. Tada je priča imala jednu ravan, policijsku i sudsku, sa merljivim koracima: hapšenje, pritvor, istražne radnje. Kurtijev izlazak na teren dodao joj je drugu ravan, u kojoj se ne traži dokaz nego arhiva, i to arhiva pod ingerencijom druge države.
Te dve linije od 1. avgusta idu paralelno i imaju različitu brzinu. Sudska zavisi od laboratorije i tužilaštva u Prištini i pomera se sa svakom novom ekshumacijom. Diplomatska zavisi od toga da li će Brisel i Vašington uopšte preuzeti zahtev kao svoj, a ako ga ne preuzmu, na dosije 38. brigade primenjuje se rok upisan 2014. godine i on ističe tek 2044.



